Analitičari Centra za proučavanje demokracije iz Sofije kažu da Bruxelles mora osmisliti politiku koja će suzbiti utjecaj Moskve i Pekinga u zemljama Zapadnog Balkana te istodobno bolje pripremiti države regije za izazove članstva u EU
Europska unija treba unijeti promjene u svoju politiku proširenja kako bi zemlje Zapadnog Balkana otrgnula od sve jačeg ruskog i kineskog utjecaja i omogućila reforme koje će zemlje regije pripremiti za izazove članstva u Uniji.
Ocjena je to skupine stručnjaka Centra za proučavanje demokracije (CSD), instituta za javnu politiku iz Sofije, koji se bavi proučavanjem stanja demokracije i tržišnoga gospodarstva u Europi.
Zapadni Balkan u fokusu
U posljednje vrijeme u fokusu rada tog think-tanka uvelike su zemlje Zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija.
"Izmijenjena politika proširenja EU trebala bi ponuditi jasan putokaz za svaku zemlju kandidata, detaljno objašnjavajući konkretne ciljeve, nadzorne mehanizme i kazne za neprovođenje ili izmjenu reformi, kao i rokove za ispunjenje ključnih ciljeva", poručuju analitičari CSD-a u nedavno objavljenoj studiji "Budućnost Zapadnog Balkana u sjeni rata u Ukrajini"
Dodaju kako angažman EU u regiji moraju poduprijeti i drugi ključni strateški partneri, posebno SAD.
"EU mora poduprijeti vlade Zapadnog Balkana u dizajniranju reformi u području oporezivanja, socijalne sigurnosti i politike rada, a s ciljem jačanja poslovne klime", napominje se u studiji.
Raširena korupcija i sporo pravosuđe
Ocjena stanja u regiji od strane bugarskih analitičara prilično je pesimistična.
Kao jedan od glavnih problema na Zapadnom Balkanu u sofijskom think-tanku navode raširenu korupciju, pri čemu ističu kako je 20 do 46 posto stanovnika regije, ovisno o državi, u istraživanjima priznalo da je davalo mito.
No, problem je i sporo sudstvo, za koje većina stanovnika vjeruje da je pod izravnim utjecajem politike, zbog čega je i povjerenje u pravosuđe vrlo slabo.
Dominacija monopola i lokalnih tajkuna
Pored toga, ocjenjuje se u studiji, u regiji cvjeta "siva ekonomija", iako i njeni razmjeri variraju od države do države. Pritom u CSD-u ističu, pozivajući se na rezultate istraživanja, da je "siva ekonomija" najmanje raširena u Crnoj Gori, a najviše na Kosovu.
Analitičari CSD-a upozoravaju i na dominaciju monopola u gospodarskom životu svih zemalja Zapadnog Balkana. Monopoli su najrašireniji su u sektorima poput energetike, telekomunikacija, farmaceutske industrije i građevine, a rame uz rame s njima idu i lokalni oligarsi, često povezani s politikom. Posljedica toga je nedovoljno funkcionalna tržišna ekonomija, upozorava se u studiji.
Rezultat takvoga stanja je da zemlje Zapadnog Balkana zaostaju za članicama EU. Štoviše, u nedostatku jasnih signala napretka prema članstvu u Uniji, među građanima zemalja Zapadnog Balkana sve je manja potpora javnosti njihovu ulasku u EU.
Godišnje iz zemalja Zapadnog Balkana iseli barem 150.000 ljudi
Uz to, građani zemalja Zapadnog Balkana masovno iseljavaju, i to upravo u članice EU. Procjene, naime, govore da godišnje preko 150.000 ljudi iz regije odseli u zemlje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ističe se u studiji.
To, međutim, nije i konačna brojka iseljenih, budući da ih dosta seli i u Hrvatsku, kao i u druge regiji bliske države koje još nisu članice OECD-a.
Kako god, "odljev mozgova" sve je veća prijetnja daljnjem razvoju zemalja regije, napominje se u studiji.
'Rusija nadzire barem 10 posto ekonomije Zapadnog Balkana'
Ipak, kao glavne probleme u regiji, posebno otkako je počeo rat u Ukrajini, u CSD-u navode vrlo snažan ruski i kineski utjecaj.
Ruski je utjecaj, ocjenjuju, izražen u energetskom sektoru, zatim u ključnoj infrastrukturi, rudarstvu, telekomima i bankarstvu.
Procjene govore, napominje se u studiji, da ruski kapital ili kapital povezan s Rusijom izravno ili neizravno nadzire oko 10 posto regionalne ekonomije, iako je stvaran utjecaj Rusije na regionalno gospodarstvo vjerojatno i veći, budući da je vlasničku strukturu u slučajevima mnogih tvrtki jako teško rasplesti.
"Strateška umiješanost Moskve u regiji znatno nadmašuje ekonomske interesne poluge", upozorava se u studiji CSD-a.
Ruski utjecaj u medijima
U CSD-u posebno ukazuju na utjecaj Moskve u zapadnobalkanskim medijima. Taj se utjecaj, pojašnjavaju, ostvaruje kombinacijom instrumenata, među kojima je izravno vlasništvo nad medijima, ali i indirektnim putem, poput velikih prihoda od oglasa i besplatnim ustupanjem sadržaja. U širenju ruskog utjecaja nad medijima posebno su jake, naglašavaju u CSD-u, posebno jake ruske kompanije koje posluju u regiji.
"Takvo zauzimanje medija dovelo je do širenja dezinformacija i proruske propagande u regiji, koju šire i državni i privatni medijski kanali. U nekim zemljama Rusija iskorištava zajedničko pravoslavno i slavensko naslijeđe, kao i nezadovoljstvo stanovništva postojećim stanjem, kako bi progurali od Moskve preferirani pogled na pitanja od strateškog interesa", upozorava se u studiji.
Dodaje se kako je takvo djelovanje Kremlja posebno do izražaja došlo nakon što je Rusija u veljači prošle godine napala Ukrajinu.
"Takvi su se napori, čini se, pokazali posebno uspješnima u zemljama poput Srbije, gdje gotovo dvije trećine stanovnika vjeruje da je NATO kriv za rusku invaziju, što je potpuno suprotno prevladavajućim stavovima diljem EU", ocjenjuju u sofijskom think-tanku.
'Kina iskorištava nedostatak novca u regiji kako bi kreirala aranžmane koje države vode u dužničko ropstvo'
Osim na ruski, u bugarskom institutu ukazuju i na vrlo jak kineski utjecaj u regiji.
Ocjenjuju da Peking iskorištava nedostatak kapitala u regiji kako bi "zaključao mnoge zapadnobalkanske zemlje u skupe i upitne projekte koji se temelje na ekonomskoj ovisnosti".
To je, podsjećaju u Sofiji, posebno do izražaja došlo u slučaju Crne Gore i gradnje autoceste u toj državi, što se financiralo kineskim novcem. Takav je aranžman Crnu Goru gotovo otjerao u dužničko ropstvo prema Kini.
"Pojačana prisutnost u ključnim industrijama omogućila je Moskvi i Pekingu da razviju značajan utjecaj na donošenje političkih odluka", ocjenjuju analitičari CSD-a u studiji.
'EU i SAD moraju ponuditi razumne alternative kineskim i ruskim ulaganjima u regiji'
Utjecaj Rusije i Kine, dodaju analitičari, posebno je porastao u vrijeme pandemije koronavirusa.
"EU i drugi zapadni partneri, posebno SAD, moraju ponuditi razumne alternative kineskim i ruskim ulaganjima u ključnu infrastrukturu", zaključuje se u studiji.
Naglašava se i kako je zadaća delegacije EU i veleposlanstava zemalja članica Unije u regionalnim prijestolnicama da aktivnije suzbijaju propagandu Kremlja.
Stoga predlažu i da neovisnost medija dobije veći značaj u pristupnom procesu zemalja regije.