'Cijeli mandat u Europskom parlamentu pripremao sam amandmane kojima bih sve hrvatske prometnice i uključio u veliku europsku prometnu mrežu.'
Hrvatska željeznička mreža na putu je veće vidljivosti u Europskoj uniji nakon što je Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta na sjednici u četvrtak prihvatio prijedloge zastupnika Istarskog demoratskog sabora (IDS) u EP-u Valtera Flege o uvrštavanju više željezničkih, ali i cestovnih linija u transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T).
Nakon desetljeća rada hrvatskih eurozastupnika gotovo cijela hrvatska prometna mreža trebala bi biti uključena u veliku europsku prometnu mrežu, među ostalim, Luka Rijeka u koridor Baltik-Jadran, a Istarski ipsilon na slovenske autoceste. Prema Fleginom prijedlogu prihvaćeni su i neki novi pravci, poput željezničke pruge Zagreb-Maribor-Graz, kao i revitalizacija pruge Pula-Buzet-Divača-Trst, koja je bila izgrađena prije gotovo 150 godina.
Bivši istarski župan i gradonačelnik Buzeta Flego je u razgovoru za Euractiv podsjetio da je Odbor EP-a prihvatio njegove prijedloge koje je hrvatska Vlada odbila prilikom izrade strategije razvoja željezničkog prometa u Hrvatskoj. Novi projekti bi mogli doći na red tek u sljedećih financijskoj omotnici EU-a, nakon 2027. godine.
Razočaran je što Vlada nije uspjela iskoristiti ni bespovratne novce iz europskih fondova nego će se morati dodatno zadužiti kako bi dovršila neke započete projekte, a odbacio je i svaku pomisao na moguću koaliciju HDZ-a i IDS-a.
Kao član parlamentarne delegacije političke obitelji Renew Europe (Obnovimo Europu) za odnose s Crnom Gorom izrazio je očekivanje da će Podgorica i pod novim vodstvom biti prva sljedeća članica Europske unije.
EURACTIV: Praktično ste cijeli svoj mandat u EP bili angažirani na uvrštavanju hrvatske promete mreže u europske koridore. Jeste li očekivali da ćete uspjeti tijekom svog petogodišnjeg mandata u EP?
FLEGO: Tako je, trud se itekako isplatio! Presretan sam što su svi moji prijedlozi usvojeni s gotovo stopostotnom većinom, s 44 od ukupno 45 glasova na Odboru za promet. Vjerovao sam da ćemo uspjeti, ali ovakvi rezultati glasovanja su me zaista usrećili. Lijepo je ostaviti po strani ideološke razlike, stranačku pripadnost i politička nadmetanja i zajedno se boriti za izuzetno važan strateški cilj Hrvatske.
No, krenimo od početka. Revizija velike europske prometne mreže odvija se svakih deset godina. Zadnja je bila 2013. godine i u to vrijeme Hrvatska nije sudjelovala u ovom procesu. Moji prethodnici - zastupnici Ivan Jakovčić i Jozo Radoš još su 2015. godine krenuli s temom revitalizacije morskih luka i željezničkog prometa u Hrvatskoj. Tražili su i uključenje Zapadnog Balkana u transeuropsku prometnu mrežu.
Nakon preuzimanja Odbora za promet i turizam i razgovora s kolegama, upozoren sam da je u tijeku javno savjetovanje oko nove Uredbe TEN-T i odmah kao prvu aktivnost po dolasku u Bruxelles 2019. godine poslao dopis ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću da povede računa da to dolazi na agendu Europske komisije i da će to biti ključna tema ovog mandata. Od tada pa sve do 13. travnja ove godine aktivno sam radio na pripremi amandmana kojima bih obuhvatio sve hrvatske prometnice i uspio ih uključiti u veliku europsku prometnu mrežu.
EURACTIV: Kako to, po Vašem mišljenju, da te linije nisu ušle u velike infrastrukturne željezničke projekte koje provodi hrvatska vlada? Očekujete li da će i hrvatska Vlada sada u potpunosti podržati Vaše prijedloge?
FLEGO: Smatram da je ministarstvo u početnoj fazi zakasnilo. Kad je u prosincu 2021. godine Europska komisija izašla s prijedlogom Uredbe, u njoj nije bilo Luke Rijeka na koridoru Baltik - Jadran, Luke Ploče na koridoru Zapadni Balkan, a Mediteranski je koridor skraćen do Zagreba. Međutim, pustimo sad tko je što trebao napraviti. Ono što je ključno, uspjeli smo se usuglasiti oko amandmana koji su važni za Hrvatsku, te su amandmane podržali svi hrvatski zastupnici te talijanski i slovenski zastupnici iz moje političke grupe. Ministarstvo nam je pomoglo u tehničkoj pripremi amandmana. Vjerujem da protiv ovih prijedloga Vlada ne može ići.
EURACTIV: Jeste li linije Pula-Trst i Zagreb-Graz predlagali i hrvatskoj vladi prilikom izrade strategije razvoja željezničkog prometa u Hrvatskoj?
Flego: Što se tiče izrade Strategije, osobno sam podnio svoje zahtjeve tijekom javnog savjetovanja, međutim, bili su odbijeni. Moram napomenuti da je komponenta međunarodnog putničkog prometa u Hrvatskoj zaboravljena. Ipak, nadam se da će s ovim novim prijedlozima krenuti i neki noviteti i zapuhati novi vjetrovi, kako u Istri, tako i u središnjoj Hrvatskoj.
EURACTIV: Koje su najveće koristi modernizirane željezničke pruge u Istri, koja je potpuno u drugom planu nakon osamostaljenja Hrvatske i dolaska pod okrilje HŽ-a?
FLEGO: To je prvi korak u rješavanju problema zapuštene željeznice u Istri. Jedna lasta ne čini proljeće, pa tako jedan vlak ne znači renesansu u željezničkom prometu preko noći. Međutim, dolazak vlaka otvorio je put i ovom mom prijedlogu povezivanja Istre sa Slovenijom i Italijom.
EURACTIV: Hoće li pruga prema Trstu u cijelosti biti elektrificirana kroz Istru? Vidjeli smo da je nedavno kupljen novi dizel vlak za relaciju Pula-Kanfanar, koja je dio buduće obnovljene trase od Pule do Trsta?
FLEGO: Problem elektrifikacije pruga ne “žulja“ samo Istru nego cijelu Hrvatsku. Nevjerojatno da u 21. stoljeću u Hrvatskoj dvije trećine pruga nije elektrificirano i da je prosječna brzina i dalje 45 kilometara na sat. Ono što sada moramo iskoristi jest priprema projekata koji će osigurati revitalizaciju istarske pruge. Dionice na koje se povezujemo u Sloveniji i Italiji itekako su važne u europskim prometnim tokovima.
Mi imamo prednost što ispunjavamo uvjete nove Uredbe odnosno cilj nije samo teret i promet, nego “prekogranična povezanost“ regija. A to je upravo ono što mi želimo - povezanost i vratiti ljudima povjerenje u željeznice! Nekada je istarski “way of life“ bio izlet vlakom u Trst. Zašto ne bismo to opet imali na poluotoku?
EURACTIV: Što je s odvojkom od Lupoglava prema Raši kao glavnom istarskom industrijskom bazenu? Kada se može očekivati željeznički tunel kroz Učku?
FLEGO: Željeznički tunel kroz Učku je izrazito skup projekt, ali nije neostvariv. Pogledajte samo infrastrukturne projekte koje rade naši susjedi Slovenci. Izgradnja 27 kilometara njihovog drugog kolosijeka na dionici Koper-Divača je najskuplji infrastrukturni projekt u povijesti Slovenije. Trebao bi biti dovršen za dvije godine, a vrijednost projekta je gotovo dvije milijarde eura. Sve u svrhu jačanja kapaciteta njihove luke Koper.
Mislim da Hrvatska prvo mora modernizirati postojeće prometne pravce, iskoristiti ono što sada imamo na raspolaganju, izgraditi nizinsku prugu u roku, revitalizirati ličku prugu i lepoglavsku spojnicu. Revitalizacijom pruge u Istri oživjet će i istarska luka Brščica. Nadam se da ćemo na istarskoj pruzi konačno imati i teretni i putnički promet. A onda u sljedećoj reviziji koja će se početi pripremati sredinom novog parlamentarnog mandata, tamo negdje 2027. godine, osigurati i poveznicu Istre s Rijekom, kako bismo imali europska sredstva i za taj pravac na raspolaganju.
EURACTIV: Buduća pruga Zagreb-Maribor-Graz trebala bi znatno skratiti put prema Beču i dalje prema Europi. Koje još koristi vidite u tom projektu?
FLEGO: Unija s novim prijedlogom Uredbe slijedi ciljeve Zelenog plana. Brže, efikasnije i jeftinije putovanje ljudi, ali i tereta, su u središtu. Nova trasa Zagreb-Maribor-Graz je vremenski i financijski puno isplativija za prijevoz od trase preko Zidanog mosta. Također, Unija želi što više rasteretiti zračni i cestovni promet i zainteresirati ljude za vožnju vlakom, pogotovo na jugoistoku Europe. A to je moguće jedino novim pravcem.
Ono što taj pravac može donijeti je i nova komponenta međunarodnog prometa - odnosno izgradnja novog brenda u željezničkom prometu. Ako zapad može imati vlak Pariz-Bruxselles za kojeg svi znaju, zašto na istoku ne bismo imali vlak Zagreb-Graz, koji će ići dalje prema Rijeci odnosno Splitu i nuditi ljepote Hrvatske na tračnicama. Ljudi na zapadu žele kod nas putovati vlakom, ali mi taj “luksuz“ ne nudimo!
EURACTIV:Kolike su cijene pojedinih projekata i kada se, u najboljem slučaju, može očekivati njihova realizacija? Očekujete li financiranje samo iz Instrumenta za povezivanje, vrijednog oko 26 milijardi eura?
FLEGO: Oko konkretnih brojeva ne mogu puno govoriti, potrebno je pripremiti studije i to je prije svega na Ministarstvu prometa. Pregovori oko Uredbe o TEN-t mreži će završiti krajem godine. Što znači da imamo dovoljno vremena. Priprema projekta, manjak projektanata i izvođača radova, administrativne prepreke i spora državna administracija - sve su to problemi koje jednostavno moramo riješiti i s početkom iduće godine biti sto posto spremni. U suprotnom, novac ćemo morati vraćati!
Borimo se i s nizinskom prugom, sredstva su na raspolaganju, ona bi trebala biti završena do 2030. godine, ali neće, ni blizu. Europska komisija nam je taj rok već u startu produžila na 2035. godine, a pitanje je hoće li i do tada biti gotova. Ovakve situacije s novim projektima moramo izbjeći! Osobno se najviše oslanjam na Instrument za povezivanje Europe i tih 26 milijardi eura jer je on namijenjen isključivo prometnim infrastrukturnim projektima i najlakše je tako osigurati sredstva za njihovu realizaciju.
Europska prometna mreža u potpunosti bi trebala biti gotova 2050. godine. Međutim, uvjeti financiranja su se značajno mijenjali, pa neke projekte koje do sada nismo mogli financirati iz Instrumenta za povezivanje, sad ćemo moći. Zahvaljujući novoj poziciji na koridorima, na nama je da kvalitetno pripremimo projekte i uspješno ih realiziramo!
EURACTIV: Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je pregovore s Europskom komisijom za iskorištavanje 3,6 milijardi eura EU zajma za različite projekte u energetici, obrazovanju, vodoprivredi, obnovi nakon potresa, energetskoj učinkovitosti, prometu i slično. Dio zajma će navodno biti iskorišten i zato što očito neće biti moguće dobiti sva sredstva iz Fonda solidarnosti. Kako vidite iskorištenost fondova u Hrvatskoj?
FLEGO: Žalosno, tako je vidim. Hrvatska vlada je imala na raspolaganju ogromna sredstva iz Fonda za solidarnost, stotine i stotine milijuna eura, ali nisu znali na vrijeme pripremiti sve potrebno. I sad ne samo da te, da naglasim, bespovratne novce, nećemo uspjeti iskoristiti, nego ćemo se još i zadužiti. Vjerujem da vam je jasan apsurd te situacije. Toliko o iskorištavanju fondova! Također, podaci o iskorištenosti iz bilo kakvog EU fonda trebali bi biti javno dostupni i transparentni, a nažalost nije baš tako. Očito s razlogom, jer im nije na sliku i priliku. Nitko ne zna koliko je radnih mjesta otvoreno od tih sredstava, koliko smo novaca potrošili za revitalizaciju javne uprave, energetsku učinkovitost, dekarbonizaciju, i tako dalje.
EURACTIV: Je li se stanje popravilo u posljednje gotovo četiri godine kako ste u EP? Koliko je Hrvatska uspješna u poređenju s nekim mlađim članicama EU?
FLEGO: Članica smo EU-a od 2013. godine i tijekom prvog financijskog ciklusa, od 2014. do 2020. godine, trebali smo itekako savladati upravljanje fondovima odnosno povlačenje i iskorištavanje europskog novca. Kao i kopiranje uspješnih primjera drugih država članica, poput jedne Poljske ili Češke. Trebalo je više sredstava usmjeriti privatnom sektoru, proizvođačima i obrtnicima, poljoprivrednom sektoru. Sad više nema nikakve isprike.
I u novom financijskom razdoblju koje traje do 2027. godine teško dolazimo do europskog novca i teško iskorištavamo velike mogućnosti. Međutim, dobra je stvar što imamo još pet godina da ispravimo pogreške, da zagrizemo, da budemo pametniji, brži, bolji i u konačnici puno uspješniji. Vrijeme je da maksimiziramo iskorištavanje europskog novca, za koji na kraju krajeva i sami uplaćujemo.
EURACTIV: Gdje vidite najveće hrvatske slabosti u pridobivanju sredstava s pladnja EU? Kako poboljšati taj segment, da bi iskorištenost bila što veća?
FLEGO: Najveće su slabosti nepripremljenost projekata i manjak strateškog planiranja, i to kao papiga ponavljam, u nadi da će doprijeti do odgovornih. Uzmimo za primjer prometnu povezanost Hrvatske i trenutnu reviziju europske prometne mreže, koja se događa jednom u 10 godina, kasnili smo s uključenjem Hrvatske na glavne EU koridore i nismo imali jasne prioritete koje bi strukturno gurali prema Europskoj komisiji. No, zahvaljujući amandmanima koje sam predao Odboru za promet, uz potporu svojih kolegica i kolega europarlamentaraca, uspjeli smo progurati uključenje Hrvatske na dodatne koridore te nove željezničke i cestovne pravce, poput spajanja Istarskog ipsilona na slovenske autoceste. Može se, samo se mora raditi temeljito i složno!
EURACTIV: Član ste delegacije EP za odnose EU i Crne Gore. Kako ocjenjujete perspektive crnogorskog približavanja EU nakon što je predsjedničku fotelju preuzeo Jakov Milatović?
FLEGO: Novom predsjedniku Milatoviću čestitam na pobjedi i smatram da mu svakako treba dati vremena i vidjeti kakvu će politiku voditi - prvenstveno prema EU i Srbiji. U više je navrata jasno naglasio da se zalaže za bliže odnose između Crne Gore i Srbije, a želim vjerovati da će se to pretočiti u njihove zajedničke napore oko pregovora s EU-om.
EURACTIV: Hoće li se proces nastaviti, jer je praktično zamrznut nakon što je EK prihvatila novu metodologiju proširenja na Crnu Goru i Srbiju 2021. godine? Je li realno da Crna Gora postane članica EU u narednih pet godina, kako je to najavio Milatović?
FLEGO: Ako je suditi prema prošlim, ali i nedavnim Milatovićevim izjavama, imperativ njegovog mandata bit će pridruživanje Crne Gore Europskoj uniji. Ja se zaista nadam da je tako! Međutim, ne želim skakati pred rudo, pa hajmo pričekati prve poteze kako bismo ocijenili njegovo vanjsko-političko djelovanje te predanost EU, ali i NATO-u. Europski će parlament svakako nadzirati kakvi se potezi tu vuku.
Crna Gora je zemlja koja je svakako najbliža EU članstvu i ima moju puno podršku! Dok se s jedne strane očekuju dodatni napori i reforme u Crne Gore, nemojmo zaboraviti da je integracija Zapadnog Balkana strateški cilj EU-a. Zato zaista vjerujem da će EU prije kraja novog saziva Europskog parlamenta dobiti novu članicu svoje europske obitelji.
EURACTIV: U Hrvatskoj se sve više govori o parlamentarnim izborima, koji bi trebali biti 2024. godine? Razmišljate li u IDS-u predizbornim koalicijama? Tko su mogući koalicijski partneri? Možda i HDZ?
FLEGO: Nećemo se šaliti, IDS i HDZ nikada nisu i nikada neće biti koalicijski partneri. Nemamo mi dodirnih točaka, osim ako govorimo o strateškim interesima i razvoju Istre, ali i to je upitno. Predugo su Istrijani čekali da uđu u vidokrug HDZ-ove vlade i da se realiziraju određeni projekti u Istri. S druge strane, IDS je svog osnutka prije više od 30 godina na istim ideološkim pozicijama i tu nema mjesta za političku suradnju s HDZ-om. Mi smo prije svega građanska, liberalna, otvorena opcija političkog spektra od centra prema lijevo. A o koaliciji se aktivno razmišlja, naravno da da. Liberali su, kao i u većini drugih država članica, jedina snažna zrela i progresivna alternativa vladajućoj desnici. Ako budemo dovoljno mudri i odgovorni da se na vrijeme okupimo i dogovorimo, ne sumnjam da će građani to na izborima valorizirati.
EURACTIV: Koje još prijedloge/projekte, poput prometnih, pripremate kao eurozastupnik, možda u okviru Green Deala i smanjenju štetne emisije plunova, u kojem Hrvatska ponovno zaostaje?
FLEGO: Da se maknemo malo od Odbora za promet, spomenut ću svoj rad u jednom drugom odboru - Odboru za poljoprivredu - i ono čime se trenutno tamo bavim. Naime, radi se o inicijativi uvođenja nove “premium“ oznake za visoko kvalitetne proizvode. Dakle, želim kategoriju iznad oznake zemljopisnog podrijetla - “premium“ oznaku za vrhunske, najkvalitetnije i najbolje proizvode. Tako onda proizvođači ni potrošači ne bi više bili nezadovoljni - rad prvih dobio bi zasluženo priznanje na tržištu, dok bi drugi znali što točno plaćaju. Potrebna nam je jasna distinkcija kvalitetnih proizvoda od onih najkvalitetnijih, kako bismo zaštitili naše, prije svega, male proizvođače i potrošače.
Vjerujem da će članovi poljoprivrednog odbora prepoznati važnost ovog mog prijedloga, podržati ga i usvojiti. Istovremeno, riječ je o bio-proizvodnji, koja se direktno uklapa u zelene politike, jer takav način proizvodnje osim što otklanja štetne tvari u proizvodima, doprinosi smanjenju zagađenja okoliša.
EURACTIV: U kojoj je fazi pravosudni postupak u kojem ste prošle godine na ponovljenom suđenju uvjetno osuđeni na godinu dana zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti dok ste bili gradonačelnik Buzeta 2010. godine?
FLEGO: Vezano za proces koji traje više od 10 godina, sve je rečeno. To je passe tema. Vjerujem u hrvatsko pravosuđe i vjerujem da će Visoki kazneni sud donijeti presudu temeljem moje žalbe.
EURACTIV: Hoćete li se kandidirati za novi mandat u EP-u?
FLEGO: Prije svega, sretan sam što ovaj mandat vrlo uspješno privodim kraju. Hrvatska na četiri koridora i 26 milijardi eura na raspolaganju, Digitalna Europa, “premium“ oznaka za najkvalitetnije poljoprivredne proizvode, ujedinjavanje svih RH zastupnika nekoliko puta i tako dalje - da mi je netko prije četiri godine nudio da sudjelujem u svemu navedenom, objeručke bih prihvatio. A hoće li ili neće biti idućeg mandata, to je prije svega pitanje dogovora s mojim IDS-om i o tome ćemo uskoro razgovarati. Sve u svoje vrijeme. Posla u Parlamentu će biti i dalje. Za mene ili nekoga nakon mene.