Izgradnja kompleksa za smještaj 400 zatvorenika rasteretit će kaznionice zatvorenog tipa u Glini, Lepoglavi i Požegi.
Nakon što bude proradila buduća kaznionica zatvorenog tipa s odjelom maksimalne sigurnosti u Gospiću u kojem će kazne moži izdržavati 400 osoba, očekuje se rasterećenje hrvatskih kaznionica zatvorenog tipa. Požeški zatvor također neće više biti jedini u Hrvatskoj, koji će imati zatvorenice, jer je u Gospiću predviđen i “ženski odjel“.
No, osoba lišenih slobode u Hrvatskoj je svake godine sve više pa je pitanje koliko će izgradnja nove kaznionice, koja bi se trebala dogodili u narednih nekoliko godna. riješiti jedno od gorućih pitanja zatvorskog sustava, prostornu stisku.
Tijekom 2021. godine zatvorske kazne duže od šest mjeseci izdržavalo 4.696 zatvorenika što je 8,93 posto više u odnosu na 2020. godinu, dok je u istražnim zatvorima bilo 5.335 zatvorenika ili 4,8 posto više u odnosu na novoprimljene istražne zatvorenike u 2020. godini, pokazuju posljednji službeni podaci objavljeni prošli mjesec tijekom saborske rasprave o Izvješću o stanju i radu zatvora i kaznionica.
Kroz zatvorski sustav godišnje prođe oko 12.000 ljudi
“Namjera izgradnje novog kompleksa unutar zatvorskog sustava odnosno osnivanja novog kaznenog tijela upravo je osiguranje dostatnih mjesta za zatvorenike koji se smještaju u kaznena tijela zatvorenog tipa, odnosno višeg stupnja sigurnosti“, pojasnili su za Euractiv u Upravi za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa i uprave.
Najavili su da će u budućoj kaznionici u Gospiću biti između ostalih smješteni i zatvorenici osuđeni na dugotrajne kazne zatvora za počinjenje najtežih kaznenih djela. “Izgradnja kompleksa za smještaj 400 zatvorenika svakako će rasteretiti Kaznionicu u Glini i Kaznionicu u Lepoglavi koje su trenutačno jedine kaznionice zatvorenog tipa u Republici Hrvatskoj“, naglasili su.
S obzirom na stalni priljev novih osoba lišenih slobode - samo ove godine je iza rešetaka završilo 250 krijumčara ljudi - zatvorski je sustav prebukiran i zbog tranzitnog kriminala. Kroz zatvorski sustav je 2021. godine prošlo oko 12.000 ljudi, od kojih je više od 5000 istražnih zatvorenika koji su završili u zatvoru zbog protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Hrvatskoj, kažu podaci Ministarstva pravosuđa i uprave.
Lepoglava ostaje kaznionica zatvorenog tipa
“Nova Kaznionica u Gospiću osigurat će nove odnosno dodatne kapacitete za smještaj zatvorenika u zatvorenim uvjetima izvršavanja kazne. Zatvoreni odjeli u drugim kaznenim tijelima time se neće prenamijeniti. Ministarstvo pravosuđa i uprave u dosadašnjim infrastrukturnim projektima, širilo je kapacitete upravo u zatvorenim odjelima vodeći računa o trendovima s kojima se suočava. Tako su krajem prošle godine završene adaptacije i nadogradnje u Kaznionici u Lipovici-Popovači i Kaznionici u Požegi čime su povećani smještajni kapaciteti osoba lišenih slobode u zatvorenim uvjetima za 236 mjesta“, ističu u Upravi.
Na upit Euractiva hoće li novi zatvorski kompleks preuzeti od Lepoglave mjesto najstrožeg zatvora, u Upravi su odgovorili da “nova kaznionica u Gospiću neće preuzeti ulogu niti jednog kaznenog tijela već će imati svoju namjenu kao kaznionica zatvorenog tipa s odjelom maksimalne sigurnosti“.
Hrvatske kaznionice prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika mogu biti zatvorene, poluotvorene ili otvorene. U Lepoglavi je kaznionica zatvorenog tipa s poluotvorenim odjelima Bitoševlje, Čret i Posredovanje te otvorenim odjelom šuma “Ivančica“.
U novom gospićom kompleksu odjel za 40-ak zatvorenica
“Kaznionica u Lepoglavi važno je kazneno tijelo s dugogodišnjom tradicijom i važnom ulogom u zatvorskom sustavu koju će nastaviti imati i nakon izgradnje Kaznionice u Gospiću“, dodali su.
Unutar gospićkog kompleksa planira se i otvaranje jednog odjela koji bi bio namijenjen za izvršavanje zatvorskih kazni za 40-tak ženskih osoba, najavili su.
U međuvremenu su u Kaznionici u Požegi prošireni kapaciteti zatvorenog dijela te se provodi energetska obnova zgrada. Dok se ne završi energetska obnova nema planova za proširenje odjela u kojem kaznu zatvora izvršavaju punoljetne i maloljetne ženske osobe.
“Obzirom da trenutačno sve punoljetne počiniteljice kaznenih djela svoje kazne izvršavaju u Kaznionici u Požegi, otvaranjem 'ženskog odjela' u Gospiću, sustav će dobiti još jednu dodanu vrijednost jer će se uvelike olakšati ostvarivanje kontakata zatvorenica s članovima njihovih obitelji koje prebivaju na jugu Hrvatske“, smatraju u Upravi.
Prvi korak za izgradnju novog zatvorskog kompleksa bio je potpis “Ugovora o modernizaciji zatvorskog sustava izgradnjom Kaznionice u Gospiću“, koji je prošli tjedan potpisao ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica s pročelnikom Ličko-senjske županije Ernestom Petryjem i gradonačelnikom Gospića Karlom Starčevićem.
Novi zatvorski kompleks vrijedan 70 milijuna eura
Vrijednost projekta je 70 milijuna eura pri čemu će Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) osigurati 70 posto novca, dok će ostatak biti namiren iz državnog proračuna. Radi se o jednom od najvećih ulaganja Ministarstva pravosuđa i uprave.
Malenica je naglasio da će to biti “najstroži kompleks unutar hrvatskog zatvorskog sustava s najvišom razinom sigurnosti i najvišim standardima poštivanja ljudskih prava“ te da će “po standardima brige za zatvorenike biti jedna od najsuvremenijih u ovom dijelu Europe“.
Suvremeni standardi bit će obuhvaćeni u svim segmentima, ne samo sigurnosti, nego i života u zatvoru, kažu u Upravi za Euractiv. Naglasili su da je u tijeku izrada nacrta projektnog zadatka za izradu preliminarnih studija, kao što su studija izvodljivosti, operativni plan i arhitektonski program te da će se nakon toga moći govoriti o visini standarda života osuđenika u novom komplesu.
“Raspored ćelija i drugih prostorija ovisit će o odabranim arhitektonskim rješenjima. Izvršavanje kazne zatvora organizira se na način da bude što sličniji životu izvan kaznionica. U postojećim kaznionicama zatvorenicima je omogućen rad u različitim radionicama, kao i osiguran prostor za rekreaciju. Budući će kompleks stoga obuhvaćati radne radionice i prostorije za rekreaciju, kao i knjižnicu koja je sastavni dio kaznenih tijela“, dodali su.
Članstvo u Schengenu donijelo nove oblike kriminala
Ulazak Hrvatske u schengenski prostor odrazio se i na strukturu osuđenika u zatvorskom sustavu, a pojavljuju se i novi novi oblici kriminaliteta, posebno u pogledu međunarodnih kriminalnih aktivnosti zbog kojih je nužno osigurati dodatne kapacitete, upozoravaju u Upravi.
Nova kaznionica zasigurno će biti izgrađena prema najsuvremenijim novim standardima uz korištenje moderne tehnologije kako bi osigurao najviši stupanj sigurnosti.
“Suvremenija arhitektonska prilagodba unutarnjih objekata, vanjski perimetri i uvođenje nove tehnologije zasigurno će podići standard na višu razinu, ali treba reći da tehnička zaštita ne može u potpunosti zamijeniti fizičko osiguranje koje obavljaju službenici pravosudne policije u kaznionicama i zatvorima jer neovisno o arhitektonskim rješenjima i sofisticiranosti materijalnog osiguranja, fizičko osiguranje ostaje najznačajnijim čimbenikom sigurnosti“, navodi Uprava.
Novi zatvorski kompleks u Gospiću trebao bi otvoriti i 250 novih radnih mjesta. Tijekom nedavne saborske rasprave o stanju u zatvorskom sustavu rečeno je da inače nedostaje pravosudnih policajaca pogotovo u sredinama s boljim standardom gdje zbog relativno niskih primanja teže dolaze do pravosudnih policajaca. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Juro Martinović također je ocijenio da u zatvorskom sustavu nema pretjerane kadrovske podkapacitiranosti.
U Gospiću već postoji zatvor, koji će biti izmješten iz središta grada nakon izgradnje novog kompleksa na gradskoj periferiji. U Upravi očekuju da će popuniti sva raspoloživa radna mjesta u ličkoj kaznionici.
Stalna potraga za pravosudnim policajcima
“Uz pravosudne policajce koji svojom brojnošću i značajem predstavljaju nositelje poslova izvršenja sankcija, u novoj kaznionici zaposlit će se i veliki broj tretmanskog osoblja poput socijalnih radnika, psihologa i slično, ali i strukovnih učitelja, budući je jedan od osnovnih postulata izvršavanja kazne da život u zatvorima i kaznionicama mora biti što sličniji životu slobodnih građana. Nažalost, nedostatak radne snage nije specifikum zatvorskog sustava“, dodaju.
Podsjećaju da Ministarstvo pravosuđa i uprave kontinuirano provodi aktivnosti koje su usmjerene prema kvalitetnijem upravljanju ljudskim potencijalima. U tijeku je priprema reforme sustava plaća u državnoj službi i javnim službama koja će odgovoriti na postojeće izazove.
“Kada je riječ o zapošljavanju pravosudnih policajaca, u suradnji s Policijskom akademijom i ove je godine planirano formiranje razreda pravosudnih policajaca. Obzirom na dosadašnja iskustva Zatvora u Gospiću vjerujemo da će se predviđena radna mjesta popuniti. Potpisanim sporazumom, Grad Gospić i Ličko-senjska županija također su dali punu podršku projektu što će dodatno osvijestiti lokalnu zajednicu o važnosti ove investicije za demografsku i društvenu revitalizaciju toga kraja“, očekuju.
Na upit Euractiva jesu li predviđene nove investicije u zatvorsku infrastrukturu s obzirom da smo u posljednje vrijeme svjedočili pravosudnim postupcima u kojima su se bivši zatvorenici žalili na uvjete u zatvorima – i dobivali tužbe, u Upravi su ustvrdili da Ministarstvo pravosuđa i uprave nastoji kontinuirano ulagati u infrastrukturu kaznenih tijela.
Uvjetni otpust uz elektronički nadzor dodatno rasterećuje zatvorski sustav
“Specifičnost zatvorskog sustava je što se radovi na objektima provode u okolnostima u kojima se razmještaj osoba lišenih slobode provodi sukladno kapacitetima tijela unutar zatvorskog sustava. U narednom razdoblju pripremit će se dokumentacija za obnovu potresom oštećenog objekta Kaznionice u Glini, a dugoročni planovi svakako će obuhvaćati adaptaciju Zatvora u Zagrebu na čijoj pripremi rade sve nadležne službe“, najavili su.
Kao dio mjera za smanjenje pritiska na kaznionice, ali i kvalitetnije resocijalizacije zatvorenika uveden je sustav elektroničkog nadzora za uvjetni otpust u svjetlu smanjenja pritiska na kaznionice. Do sada je uvjetni otpust uz elektronički nadzor određne šest puta.
Uvjetni otpust odobrava nadležni sud odnosno sudac izvršenja te određivanje uvjetnog otpusta uz elektronički nadzor ne ovisi o Ministarstvu pravosuđa i uprave, koje održava radionice i radne sastanke s nadležnim tijelima kako bi se ukazalo na višestruke koristi primjene elektroničkog nadzora. Tako će se 12. i 13. travnja ove godine održati i dodatne edukacije sudaca i državnih odvjetnika .
Ministarstvo pravosuđa i uprave planira održati radionice sa svim dionicima o Pravilniku o istražnom zatvoru u domu uz elektronički nadzor upravo u cilju rasterećenja zatvorskog sustava.