Iako su države članice EU prošli mjesec dogovorile zajedničku nabavu streljiva za slanje u Ukrajinu, još je nejasno bi li kupovinu trebalo obaviti u Europi ili potražiti ponude i drugih proizvođača
Veleposlanici članica EU sastali su se u srijedu, 5. travnja, radi dogovora o pojedinostima plana za zajedničku nabavu streljiva dogovorenog u prethodnim tjednima, uslijed bojazni da bi Ukrajina mogla ostati bez streljiva za borbu protiv ruske proljetne ofenzive.
Prvi dio tog tzv. trostrukog plana odnosi se na potrošnju dodatnih milijardu eura kojima se financira slanje streljiva iz postojećih zaliha država članica. Tekst samog sporazuma bi se trebao objaviti sljedeći tjedan, tvrde izvori iz vrha europske diplomacije.
Vojna industrija u EU i Norveškoj
Međutim, za drugi dio plana, koji uključuje kupnju granata od 155 mm za dodatnih milijardu eura, još nisu dogovorene sve pojedinosti. Nejasno je hoće li te narudžbe ići isključivo europskim kompanijama ili će za njih konkurirati i proizvođači izvan EU.
Po dogovorenom planu, kupnja bi se trebala obaviti "u najbržem mogućem roku, do 30. rujna 2023." a dobavljač bi trebala biti "europska vojna industrija" plus Norveška.
"Sad je glavno pitanje pravna definicija fraze 'europska vojna industrija' i što to uopće znači u praksi", rekao je neimenovani europski diplomat u izjavi za Euractiv.
Francuska zagovara da se novac za streljivo troši unutar granica EU i želi da se tako definira fraza iz sporazuma. No, pravne službe EU su nakon potpisivanja sporazuma upozorile članice da bi takav izraz u pravno važećem propisu mogao biti tumačen na više načina i da bi to moglo dovesti do optužbi za favoriziranje pojedinih tvrtki.
Grčka i Cipar podržavaju francuski stav, najvjerojatnije motivirani željom da se izbjegne dodjeljivanje ugovora turskim proizvođačima.
Dogovor se mora postići u sljedećih 14 dana
Unatoč pravnom natezanju, očekuje se da se veleposlanici članica EU slože o konačnoj verziji teksta u naredna dva tjedna, prije sastanka ministara vanjskih poslova u Luksemburgu na kojem će se raspravljati o podršci Ukrajini.
No, još početkom godine kad je predložen plan za nabavu streljiva mnogi upozoravaju da europska vojna industrija nema proizvodnih kapaciteta za brzu proizvodnju granata u količinama koje Ukrajini trebaju. Stvar dodatno komplicira činjenica da se informacije o trenutnom stanju postojećih zaliha pojedinih članica tretiraju kao povjerljive i da se rijetko objavljuju.
Članice sad očekuju od Europske komisije da pruži jasnu sliku postojećih proizvodnih kapaciteta u Europi, prije no što dogovore tekst sporazuma.
Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton posljednjih nekoliko tjedana je proveo na turneji na kojoj je obišao desetak država EU i posjetio njihove tvornice streljiva. Očekuje se da će uskoro prezentirati detaljniji plan za tzv. treći dio sporazuma, koji uključuje investiranje u dugoročno jačanje europske vojne industrije.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Track two of EU ammunition plan stalls over legal definitions)