Finska je ušla u NATO nakon što je dovršen proces ratifikacije protokola o njenom članstvu, a svečanost njenog ulaska u Savez održana je u utorak u sjedištu NATO-a u Bruxellesu
Podizanjem finske zastave u krugu sjedišta NATO-a i Bruxellesu i sviranjem himni Finske i NATO-a svečano je u utorak obilježeno pristupanje te skandinavske zemlje Sjevernoatlantskom savezu.
Zastave su istodobno podignute i u sjedištu zapovjedništva NATO-a u Norfolku, u Virginiji te u Monsu, u Belgiji.
Veliki dan za Finsku i NATO
“Dobro došli u naš Savez”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na prigodnoj svečanosti na kojoj je sudjelovalo izaslanstvo Finske, na čelu s predsjednikom Saulijem Niinistom, te ministri vanjskih poslova država članica NATO-a.
“Finska će biti pouzdan saveznik. Njezino članstvo nije upereno ni protiv koga”, rekao je predsjednik Niinisto.
"Ovo je velik dan za Finsku i važan dan za NATO", dodao je.
Švedska i dalje izvan NATO-a
Finska u svibnju prošle godine podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u zajedno sa Švedskom, čime su obje zemlje odustale od duge tradicije neutralnosti nakon što je Rusija napala Ukrajinu.
NATO je u lipnju uputio pozivnice za članstvo objema zemljama. Međutim, zapelo je u procesu ratifikacije pristupnog protokola jer je Turska ispočetka otezala s time za obje zemlje, ali kasnije je popustila i odobrila ulazak Finske.
Švedska je, međutim, još na čekanju. Tursku je u tome u stopu pratila i Mađarska.
Turska, u kojoj će se sredinom svibnja održati predsjednički izbori, optužuje Švedsku da na svome teritoriju pruža utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) i savezničkih organizacija, koje ona smatra terorističkim grupacijama.
Finska će se zalagati da i Švedska što prije uđe u NATO
Finski je predsjednik istaknuo da će neumorno raditi da i Švedska što prije postane članicom.
“Članstvo Finske nije dovršeno bez članstva Švedske. Nastavit ćemo neumorno rad na švedskom članstvu i očekujem da postane članicom na summitu Saveza u srpnju u Vilniusu”, dodao je finski predsjednik.
Finska je službeno postala 31. članica NATO-a u trenutku kad je američki državni tajnik Antony Blinken, čija je zemlja depozitar Washingtonskog ugovora, preuzeo sve finske ratifikacijske dokumente.
"Primitkom ovih dokumenata proglašavamo Finsku 31. članicom Saveza", rekao je Blinken na svečanosti u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
Moskva prijeti 'protumjerama'
Rusija je najavila da će poduzeti "protumjere" nakon što se NATO pridruži Finskoj, nazivajući širenje zapadnog saveza "sigurnosnim napadom" na Rusiju.
"Ovo je daljnje pogoršanje situacije. Proširenje NATO-a napad je na našu sigurnost i na ruske nacionalne interese", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
"To nas prisiljava da poduzmemo protumjere", nastavio je.
Rusija i Finska dijele granicu dugu 1340 km, a Moskva je već rekla da će pojačati vojne divizije stacionirane na zapadu i sjeverozapadu zemlje.
Hrvatska pozdravila ulazak Finske pod kišobran NATO-a
NATO se u posljednjih 14 godina proširio na pet država. Hrvatska i Albanija primljene su 2009., Crna Gora 2017., Sjeverna Makedonija 2020., a u članstvo je sada primljena i Finska.
“Ovo je doista povijesni događaj za Finsku, njezinu politiku, građane i državu i naravno za naš Savez jer smo dobili jednu vrijednu članicu”, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman po dolasku na sastanak šefova diplomacija država članica NATO-a, na kojom će prvi put sudjelovati i finski ministar kao punopravni član.
“To ujedno predstavlja i veliku odgovornost s obzirom na geopolitičku poziciju Finske, koja s Rusijom dijeli granicu dulju od tisuću kilometara”, dodao je Grlić Radman.
Finska postala neutralna nakon Drugog svjetskog rata
Finska je postala neutralna zemlja nakon Drugog svjetskog rata, kada joj je tadašnji SSSR nametnuo znatna ograničenja u vanjskoj politici. Taj je proces u literaturi postao poznat kao finlandizacija.
Prije 1945. godine, Finska je u nekoliko navrata ratovala sa SSSR-om i Rusijom, čiji je autonomni dio bila do 1917. godine.
Iako je većina Finaca tijekom Hladnog rata, a i kasnije, podupirala neutralnost, ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače prošle godine promijenila je i stavove većine stanovnika Finske o neutralnosti, budući da se među njima ponovno pojavio strah od Rusije s kojom dijeli dugu granicu i gorko povijesno iskustvo. Stoga je Helsinki na proljeće prošle godine zatražio primanje u NATO, što mu je i odobreno u lipnju.
Kao i Finska, i Švedska ima dugu tradiciju neutralnosti. U slučaju Švedske, tradicija neutralnosti još je i duža, s obzirom na to da traje dva stoljeća. No, ruska agresija na Ukrajinu i kod Šveđana je pobudila strah od Rusije. Ipak, za razliku od Finske, Švedska nema granicu s Rusijom.
I Finska i Švedska od 1995. godine članice su Europske unije. Prije ulaska u Uniju bile su članice EFTA-e.