'Ruska Federacija je trenutno jako angažirana u Ukrajini i postavlja se pitanje koje bi kapacitete mogla uopće i koristiti za dodatnu militarizaciju prostora uz granicu s Finskom.'

Finska se pridružila NATO-u nakon što je prošlog proljeća zajedno s također vojno neutralnom Švedskom odlučila zatražiti članstvo u Savezu. Stratešku odluku dviju nordijskih zemalja je značajno ubrzala ruska invazije na Ukrajinu, koju je Moskva pokrenula koncem veljače 2022. godine.

U međuvremenu je Finska preskočila prepreke koje je za njeno članstvo postavila Turska, za razliku od Švedske, koja po mišljenju Ankare i dalje podržava kurdske militante.

Finska dijeli 1340 kilometara granice s Ruskom Federacijom čime je udvostručena dužina granice koju Rusija ima s članicama NATO-a, ali je i otvoren put za militarizaciju područja uz finsko-rusku granicu.

Geopolitički i sigurnostni analitičar, rektor Sveučilišta Vern, Vlatko Cvrtila je u razgovoru za Euractiv između ostalog ocijenio da Finska ulaskom u NATO dobiva sigurnosna jamstva i novu strategiju sigurnosti. Kao odgovor ruske strane očekuje provokacije i incidente na rubu eskalacije, kakvih je i dosad bilo na granicama Ruske Federacije i država članica NATO-a.

EURACTIV: Što se promijenilo u globalnom kontekstu nakon što je NATO proširio svoju granicu s Ruskom Fedetacijom na još više od 1300 kilometara?

CVRTILA: Širenje NATO-a na Finsku izravna je posljedica promjene sigurnosne situacije u Europi i svijetu nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, što je i navelo Finsku da zatraži ulazak u zapadni vojni savez. Ulaskom u NATO, Finska dobiva jaki instrument odvraćanja jer se značajno smanjuje vjerojatnost vanjske agresije na jednu članicu tog Saveza. Ulazak Finske i vjerojatni skori ulazak Švedske u NATO jačaju europski sjeverni štit u odnosu na Rusiju koja je tradicionalno prisutna u tom području.

EURACTIV: Hoće li Sjeverna Europa zbog toga biti sigurnije ili opasnije područje?

CVRTILA: To će područje biti sigurnije u smislu smanjivanja vjerojatnosti vanjske agresije, ali to ne znači kako će time izostati mogući incidenti na granicama ili u blizini granica država članica NATO-a. No, to neće biti neka novost jer se takvi incidenti stalno događaju u prostoru Sjeverne Europe, posebice u blizini Norveške.

EURACTIV: Bivši finski premijer Cai-Göran Alexander Stubb je odmah nakon ruske okupacije Krima i oružane pobune proruskih snaga na istoku Ukrajine 2015. godine rekao da će Finska “u narednim godinama“ ući u NATO. Ocijenio je tada, da je ulazak u NATO pragmatična opcija, s obzirom na ruske prijetnje u regiji. Što donosi članstvo Finskoj?

CVRTILA: Rasprava o ulasku Finske u NATO nije od jučer jer se svako malo pojavljivala kao tema i u političkim kampanjama i javnim raspravama nakon raspada hladnoratovskog poretka. U zadnjih desetak godina dogodio se primjetan rast podrške javnosti, ali zbog tradicionalne neutralne politike, niti jedna vladajuća struktura nije pokretala taj proces. Ruska agresija na Ukrajinu značajno je promijenila regionalnu i globalnu strukturu sigurnosti, pa se čini logičnim traženje ulaska u NATO od strane Finske koja je i prije jako dobro surađivala s NATO-om i bila jedna od najaktivnijih članica Partnerstva za mir. Članstvo donosi Finskoj sigurnosna jamstva i novu strategiju sigurnosti koja se više neće temeljiti na neutralnoj politici, već na strategiji odvraćanja.

EURACTIV: Iako vojno neutralna finska vojska je godinama partnerica NATO saveza, naoružanje i organizacije vojske kompatibilni su sa Savezom. Očekujete li razmještanje dodatnih NATO snaga u Finskoj, kao što je to u nekim drugim saveznicama na istočnom krilu Saveza?

CVRTILA: Svaka neutralna država razvija svoje jake oružane snage i obrambeni sustav jer se, u slučaju vanjske agresije, mora oslanjati na svoje kapacitete. To znači da Finska ima obrambene kapacitete za svoju vlastitu obranu i u ovome trenutku nema potrebe za dolaskom značajnijih zapadnih snaga na njezin teritorij. Pretpostavljam da oni niti neće na tome inzistirati jer bi to moglo izazvati jače zategnute odnose s Rusijom što zasigurno ne bi željeli.

EURACTIV: Finska sigurnosna služba (SUPO) je odmah nakon najave Helsinkija da će tražiti članstvo upozorila da se Finska treba čuvati od moguće ruske odmazde zbog pridruživanju NATO-u. Koje su prijetnje moguće (narušavanje zračnog prostora, obavještajne aktivnosti, proglašavanje Finske „nacističkom“ zbog suradnje s Njemačkom i borbe protiv Sovjetskog Saveza tijekom Drugog svjetskog rata; sjećamo se da je Rusija obustavila dostavu električnu energiju Finskoj nakon najave o traženju članstva; vidimo da Finska postavlja žica uz dio granice s Ruskom Federacijom, kao preventivu pred mogućim hibridnim ruskim djelovanjima poput slanja izbjeglica i migranta, kao što je to činila Bjelorusija)?

CVRTILA: Ruska Federacija će sigurno koristiti neke od navedenih aktivnosti, ali pazeći pri tome da ne izaziva nagle vojne eskalacije. Bit će sigurno provokacija i incidenata na rubu eskalacije, čega je i dosad bilo na granicama Ruske Federacije i država članica NATO-a.

EURACTIV:Kakav će biti ruski vojni odgovor pogotovo s obzirom na ranjivost moćne ruske vojne prisutnosti na poluotoku Kola uključno s važnim morskim uporištem Murmanskom, čije će kopnene komunikacije nakon ulaska Finske biti praktično na dlanu NATO savezu?

CVRTILA: Poluotok Kola izuzetno je strateški važan za Rusku Federaciju i njezinu vojnu prisutnost i strateški utjecaj u sjevernom prostoru. Ne očekujem značajno povećavanje vojne prisutnosti koja je i sada velika i značajna, ali bi se moglo dogoditi neko razmještanje raketnih ili sličnih sustava kao oblik prijetnje Finskoj. No, samo jačanje vojnih i oružanih sustava ne mora značiti da se Ruska Federacija priprema za ozbiljniju eskalaciju u tom području.

EURACTIV: Za Rusiju je problem i Baltičko more, pogotovo ako u NATO uđe i Švedska jer je već sada praktično u sferi NATO utjecaja. Treba li očekivati dodatne ruske snage i na tom području, posebice zbog Sankt Petersburga koji će biti "zatvoren“ u Finskom zaljevu?

CVRTILA: Ruska Federacija ima jaku prisutnost na Baltiku i vjerojatno će doći do pomicanja pomorskih snaga u taj prostor, odnosno njihovo jačanje. Značajna strateška točka za Rusku Federaciju je Kalinjingrad u kojemu imaju značajne vojne kapacitete koji mogu služiti zaštiti njihove prisutnosti na Baltiku.

EURACTIV: Finska i Rusija imaju traumatično ratno iskustvo iz ne tako daleke prošlosti. Hoće li doći do potpune militarizacije njihove granice?

CVRTILA: Ne očekujem nešto značajno veliko ili drugačije od graničnih dodira Ruske Federacije i Norveške na sjeveru. U prvo vrijeme će sigurno biti određenih pomicanja vojnih kapaciteta bliže granice, ali će oni biti manjeg obima. Ruska Federacija je trenutno jako angažirana u Ukrajini i postavlja se pitanje koje bi kapacitete mogla uopće i koristiti za dodatnu militarizaciju prostora.

EURACTIV:Na kraju, ima li, prema Vašem sudu, Finska dugoročno više koristi ili štete od članstva s obzirom, da je Rusija najveća susjeda i postoji interes za suradnjom?

CVRTILA: Finska je svoj neutralni status nakon Drugog svjetskog rata osigurala posebnim sporazumom s tadašnjim Sovjetskim Savezom u kojem je jamčila da će ostati neutralna, te da nikad neće dopustiti da se preko finskog teritorija ugrožava sigurnost Sovjetskog Saveza. Od tog sporazuma je imala određene koristi kroz obrambenu, a posebno gospodarsku suradnju. No, Finska je imala puno više koristi od činjenice da je država stabilne zapadne demokracije i kao članica Europske unije, pa možemo zaključiti kako će imati velike koristi od članstva u NATO-u.