Ruska invazija na Ukrajinu pokrenula je tektonske promjene u Europi pa EU sada želi ojačati svoj obrambeni sektor, dok ta tema ranije nije bila među top temama u Uniji
Novi plan Europske unije za jačanje obrambene industrije putem zajedničke nabave, vrijedan 500 milijuna eura, velika je prilika i za hrvatsku obrambenu industriju, ocijenio je u utorak hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a, odnosno Europske pučke stranke, Karlo Ressler.
I hrvatske će tvrtke, naime, moći sudjelovati u novom programu EU kojem je cilj jačanje vojne industrije unutar Unije. Time će dobiti veću podršku u radu, kao i pristup novim tehnologijama.
Ključni uvjeti za pristup novcu Unije
Tri su ključna uvjeta za pristup sredstvima koje EU izdvaja za jačanje europske obrambene industrije, poručio je Ressler na konferenciji za medije "Jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave", koju je Europski parlament u utorak organizirao u Kući Europe u Zagrebu.
Prvi uvjet odnosi se na zajedničku nabavu barem tri države članice. Drugi je uvjet da se nabava odvija preko poduzeća čije je sjedište u EU i koje je podložno nadzoru tijela Unije. Treći uvjet tiče se poštivanja načela koordiniranosti, odnosno interoperabilnosti u namjeni proizvoda.
Na pitanje Euractiva s kojim zemljama bi se Hrvatska mogla udruživati u nabavama opreme za obranu, Ressler je odgovorio kako je to na samoj državi da analizira i procijeni.
EU u obrambenoj industriji ne želi ovisiti o drugima
Akt o jačanju obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA), kojeg je predložila Europska komisija i koji se trenutno razmatra u Europskom parlamentu i Vijeću EU, vrijedan je oko pola milijarde eura. Riječ je, istakao je Ressler, o "svježem novcu", a ne novcu koji dolazi iz drugih Unijinih fondova.
Cilj novoga zakona je potaknuti razvoj europske obrambene industrije, kako EU u tom segmentu ne bi ovisila o drugim zemljama i regijama, te omogućiti uštede i izbjeći natjecanje među državama članicama.
Prema Resslerovim riječima, tim će se namjenskim instrumentom osigurati veća vrijednost za uloženi novac, spriječiti rascjepkanost sektora i pojačati suradnja. To je posebno važno u uvjetima ruske agresije na Ukrajinu, zemlju koja je u lipnju prošle godine postala kandidat za članstvo u Uniji i koja se nalazi uz same istočne granice EU.
Ruska invazija na Ukrajinu ponovno pokrenula rasprave u EU o ulaganjima u vojnu industriju
"Danas, godinu dana od početka ruske agresije na Ukrajinu, u Europi su se ponovno pokrenule rasprave o investiranju u obrambenu industriju. Ta tema dugo nije bila u fokusu europskih rasprava. Sada se to, zbog napada Rusije na Ukrajinu, radikalno mijenja", poručio je Ressler, koji je i izvjestitelj Odbora za proračune EDIRPA-e.
Dodao je i kako je ideja da se nakon EDIRPA-e pripremi teren za nove fondove, poput europskog programa za ulaganja u obranu, čime bi se dodatno potakla europska obrambena industrija.
"Sve ove tektonske promjene kojima svjedočimo ukazuju da se pitanje obrane i sigurnosti ne može uzimati zdravo za gotovo, prepuštati slučaju ili biti marginalna, sekundarna tema", ocijenio je Ressler, dodavši kako je ovdje riječ o "epohalnom instrumentu" za razvitak europske obrambene industrije.
U 2020. samo 4,1 milijardi eura otišlo na zajedničku nabavu obrambene opreme
Prema podacima Europske obrambene agencije za 2020. godinu, članice Unije uložile su samo 4,1 milijardi eura u zajedničku nabavu obrambene opreme, što predstavlja samo 11 posto njihove ukupne potrošnje.
Usporedbe radi, za te su svrhe godinu ranije, odnosno u 2019. godini, članice EU uložile 13 posto svoje ukupne potrošnje za nabavu obrambene opreme.
U Bruxellesu ističu kako rascjepkanost sustava nabave dovodi do brojnih problema i neučinkovitosti. Izlaz stoga vide u poticanju zajedničke nabave. Oružane snage članica Unije tako bi stekle bolje uvjete i rokove isporuke, dok bi se obrambena industrija u cjelini brže prilagodila promjenama na tržištu.
Hrvatska ima snažnu industriju naoružanja, a oružje proizvedeno u Hrvatskoj jedan je od njenih izvoznih aduta, budući da se prodaje diljem svijeta. No, Hrvatskoj, upozoravaju stručnjaci, nedostaje proizvodnja streljiva, o čemu je Euractiv već pisao.
Hibridni nasrtaji s istoka
Ressler je, inače, i u utorak ponovio kako se Hrvatska, kao i EU u cjelini, nalazi pod hibridnim nasrtajima s istoka, odnosno iz Srbije i Rusije.
Kao primjere hibridnih napada naveo je instrumentalizaciju migranata i kibernetičke napade, kao i prisvajanje hrvatske kulturne baštine, a posebno dubrovačke književnosti, od strane Srbije.