Države EU su u ponedjeljak, 20. ožujka, dogovorile plan da Ukrajini iz vlastitih zaliha isporuče milijun granata u sljedećih godinu dana, kao i zajedničku nabavku još streljiva za Kijev, stoji u dokumentu kojeg je Euractiv dobio na uvid
Dogovor se temelji na trostrukom planu koji predviđa da se potroši milijardu eura na isporuku granata iz zaliha država članica, i još milijardu eura na zajedničku nabavu novog streljiva. U tekstu sporazuma dogovorena je stopa naknade državama članicama za isporuke Ukrajini od 50-60 posto.
Prema tom dogovoru, kojeg je na uvid dobio Euractiv, države članice potpisale su ga "s ciljem da se ubrzaju isporuka i zajednička nabava, od milijun komada artiljerijske municije za Ukrajinu, zajedničkim radom, unutar narednih 12 mjeseci."
Dugoročno povećanje proizvodnje streljiva u Europi
Treći dio plana bavi se osiguranjem dugoročnog povećanja proizvodnje streljiva u Europi, te jačanjem njihovih vojnih industrija, kako bi se isporuke nastavile i u daljnjoj budućnosti.
U tekstu se poziva na "brzu implementaciju ova tri dijela koji su međusobno povezani i na kojima treba raditi usporedno i koordinirano." Članice koje pošalju streljivo u Ukrajinu ukupno će kao naknadu za to dobiti milijardu eura. U tekstu se poziva na "naknadu za donirani materijal iz postojećih zaliha ili iz postojećih narudžbi isporučenih do 31. svibnja 2023., kako bi se osigurala solidarnost."
Tom rečenicom se želi potaknuti članice da do tog datuma pošalju streljivo iz vlastitih zaliha. Nakon tog datuma, "neiskorištena sredstva za naknadu mogu se upotrijebiti za naknadu bilo kojeg oružja, u skladu s prioritetima koje navede Ukrajina u svojem popisu zahtjeva.
Države članice također su dogovorile zajedničku nabavku streljiva od 155 mm i "ako se za to uputi zahtjev, raketa" za Ukrajinu, "na najbrži mogući način, do 30. rujna 2023," i to kupnjom od europske vojne industrije i Norveške.
Hrvatska u skupini 17 zemalja koje su podržale dogovor
Na ministarskom sastanku u ponedjeljak, skupina od 17 članica EU - Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Švedska, plus Norveška - potpisale su tzv. projektni aranžman, u kojem su definirani uvjeti za zajedničku kupnju granata od 155 milimetara, preko Europske agencije za obranu (EDA).
Europski dužnosnici kažu da će se vjerojatno još članica EU pridružiti toj inicijativi, a šef diplomacije EU Josep Borrell naglašava da neke to nisu mogle u ponedjeljak "iz praktičnih razloga" jer njihovi ministri nisu došli na sastanak. Osim kroz EDA, članice će također moći ići u nabavu streljiva po tzv. principu "vodećih država" u kojem će nabavu obavljati okupljeni u skupine od najmanje tri zemlje.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je da će se njegova zemlja pridružiti zajedničkoj nabavi, i taj plan opisao kao "novi teritorij" za EU. Dodao je i da će Njemačka otvoriti okvir za ugovore o nabavi u vojnoj industriji i drugim partnerima, zbog hitnosti isporuka.
"Naš cilj je da pošaljemo značajnu količinu streljiva u Ukrajinu, prije kraja ove godine," rekao je Pistorius.
Dogovor o nabavi streljiva za Ukrajinu predstavlja važan iskorak u europskim integracijama, jer su odluke o vojnoj nabavi uvijek dosad spadale pod ovlasti pojedinih država članica. Šef diplomacije EU, Josep Borrell, pozdravio je ministarstki dogovor, opisavši ga kao "povijesnu odluku."
"Ovo je jasan dokaz da EU odlučno podupire pravo Ukrajine na samoobranu," rekao je okupljenim novinarima u Bruxellesu.
Isključena nabava iz trećih zemalja
Po nacrtu sporazuma, vojna nabava ograničit će se samo na proizvođače u zemljama EU i u Norveškoj, tj. neće se odnositi na nabavu iz tzv. trećih zemalja.
Ministri vanjskih poslova i obrane također su zatražili od Europske komisije da smisli "konkretne prijedloge za hitno povećanje proizvodnih kapaciteta europske vojne industrije, osigura opskrbne lance, olakša učinkovite procese nabave, riješi pitanje manjkavih proizvodnih kapaciteta, i promiče investicije, uključujući i - kad je to prikladno - sredstvima iz proračuna Europske unije."
Članice su također postigle dogovor o povećanju Europskog mirovnog instrumenta (EPF) za 3,5 milijardi eura, o čemu će se najvjerojatnije još razgovarati na summitu čelnika EU krajem ovog tjedna.
Dodatna izdvajanja su potrebna jer se očekuje da će se za prva dva dijela dogovorenog plana o nabavi streljiva potrošiti novac koji je dogovoren u prosincu, i koji je trebao pokriti troškove u cijeloj 2023. godini.
Hoće li se ići i dalje od granata?
"Moramo priznati da je milijun granata minimum kojeg Ukrajina treba - no to je još uvijek daleko od potrebnog da bi Ukrajina napravila pomak na terenu i podržala ofenzivu," rekao je za Euractiv estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu.
Dodao je i da će dogovoreni plan poslužiti kao primjer kako EU sad ima "sustavni pristup" za rješavanje ukrajinskih vojnih potreba.
"Dakle, postoji potreba da se ova inicijativa kombinira s drugima," rekao je Reinsalu, misleći na druge oblike vojne podrške koje europski trostruki plan ne predviđa.
Vojni analitičari ističu da je pred Ukrajinom najvjerojatnije dugačak rat iscrpljivanjem. Kad je Borrell početkom ovog mjeseca upitan bi li se ovakva nabava mogla primijeniti i za druge vrste oružja, rekao je da "EU može biti jednako brza i za drge potrebe."
"Ako ovakav način djelovanja bude funkcionirao, može ga se preslikati i za nabavu drugih vrsta streljiva i druge vrste oružja," rekao je Reinsalu.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU seals deal on joint ammunition procurement for Ukraine)