Veleposlanik Rusije u Beogradu smatra da Srbija 1999. godine nije kapitulirala te poručuje da je Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i dalje na snazi
Veleposlanik Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko ocijenio je u intervju za Mondo kako se vidi da je Srbija izložena pritiscima od strane Europske unije te je poručio da Srbija zna štititi i očuvati svoj suverenitet, kao i da zna koji je nacionalni interes za nju najbitniji.
Na pitanje bi li Srbija ugrozila sigurnost Rusije eventualnim ulaskom u NATO, Bocan-Harčenko je odgovorio kako smatra da je tako nešto nemoguće, prije svega zato što je NATO bombardirao Srbiju 1999. godine.
Rusija ne priznaje Kosovo
Govoreći o europskom prijedlogu za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, Bocan-Harčenko je poručio da Moskva ne priznaje Kosovo i da je posvećena Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), koju nitko, kako je naglasio, do sada "nije poništio".
"Ne znam zašto se govori o kapitulaciji. Rezolucija 1244 još uvijek postoji i važi. Ona nije samo formalno nego i suštinski ta koja čuva teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Srbije. Dakle, postoji međunarodni pravni dokument koji je temeljno i najvažnije rešenje", naglasio je Bocan-Harčenko.
Ruski veleposlanik u Srbiji napominje da u novim geopolitičkim uvjetima poštivanje međunarodnog prava, multipolarnosti, odlučivanje ne samo male grupe, a u suštini jedne države, važna pitanja trebaju biti rješavana na temelju zajedničkih odluka i rezolucija od kojih nijedna, a pre svega Rezolucija 1244, nije bačena u zaborav.
Srbija među rijetkim europskim zemljama koje nisu uvele sankcije Rusiji
Nakon što je Rusija 24. veljače prošle godine napala Ukrajinu, i Srbija se pridružila zemljama koje su osudile rusku invaziju. Štoviše, primila je i znatan broj izbjeglica iz Ukrajine, kao i iz Rusije, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio mobilizaciju.
Unatoč tome, Beograd nije uveo sankcije Moskvi pa je Srbija među rijetkim europskim državama koje nisu uvele kaznene mjere prema Rusiji. Srbijanska je vlada proglasila neutralnost u rusko-ukrajinskom ratu.
EU, kao i SAD, od Srbije traže da uvede sankcije Rusiji. U Bruxellesu podsjećaju Beograd da je u procesu pristupanja Uniji, što podrazumijeva i usklađivanje s vanjskom politikom EU.
Neriješeno pitanje Kosova
Odnos Srbije prema uvođenju sankcija Rusiji dodatno usložnjava neriješeno pitanje Kosova.
Srbija je Kosovo izgubila u ratu s NATO-om 1999. godine, no politički status tadašnje južne srbijanske pokrajine ostao je neriješen. Kosovo je 2008. godine jednostrano proglasilo neovisnost, koju je priznala otprilike polovina država u svijetu, ali ne i Srbija, kao ni Rusija.
Iako ni pet članica EU (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar) nisu priznale neovisnost Kosova, EU je nedavno predstavila zajednički plan za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine. Taj plan, koji je napravljen po modelu normalizacije odnosa između bivše Zapadne i Istočne Njemačke 1972. godine, od Srbije ne traži da službeno prizna Kosovo, ali podrazumijeva da se Beograd neće protiviti primanju Kosova u međunarodne institucije.
S druge strane, Srbi na Kosovu trebali bi konačno dobiti Zajednicu srpskih općina, koja je predviđena još sporazumom iz 2013. godine, no koja na terenu nikad nije uspostavljena.
U Beogradu ponavljaju kako su spremni razgovarati o normalizaciji odnosa s Prištinom, ali ne i o priznanju neovisnosti Kosova, kao ni o njegovu primanju u UN.
Posljednjih mjeseci na Kosovu, posebno na sjeveru, ponovno izbijaju povremeni sukobi između kosovskih vlasti i tamošnjih Srba. Situacija je nedavno bila toliko užarena da je izgledalo kao da će ponovno izbiti rat.