U Crnoj Gori se u nedjelju održavaju predsjednički izbori, a po mnogima će njihov rezultat biti presudan u izboru puta kojim će se dalje kretati ta zemlja
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol ocijenio je uoči predsjedničkih izbora u Crnoj Gori kako bi crnogorski građani na izborima povjerenje trebali dati proeuropskim snagama.
U Klubu zastupnika Europske pučke stranke (EPP), u sastavu koje djeluje i HDZ, čiji je Sokol član, podsjećaju da je hrvatski eurozastupnik angažiran u izaslanstvu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore.
'U Crnoj Gori jača utjecaj Srbije i Rusije'
"Situacija u Crnoj Gori u zadnje vrijeme obilježena je uplitanjem antieuropskih političkih snaga u unutarnje stvari Crne Gore koje dovode u pitanje samo postojanje crnogorske nacije i njezina identiteta. Takve neprihvatljive ideje dio su hegemonističkog koncepta 'srpskog sveta', a podržavane, u velikoj mjeri, od strane Rusije. Stoga je ključno da uoči izbora u nedjelju građani u Crnoj Gori prepoznaju politike koje jamče nastavak europskog puta Crne Gore, suprotno od onih politika i političkih aktera čiji je cilj dovesti u pitanje postojanje crnogorske nacije i njezine samobitnosti. U tom smislu povjerenje treba dati pravim proeuropskim političkim snagama koje su takve u kontinuitetu, a ne onima koje su takve samo deklaratorno“, poručio je Sokol, a prenosi Klub zastupnika EPP-a u priopćenju od petka.
U EPP-u i HDZ-u podsjećaju i da je Sokol u nedavnom govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu upozorio da je jugoistočna Europa pod sve većim obavještajnim, medijskim i gospodarskim utjecajem stranih autoritarnih režima.
Stoga je pozvao Europsku uniju da u politici proširenja razmotri mjere koje će spriječiti širenje koncepta "srpskog sveta" u Crnoj Gori, ističe se u priopćenju.
Crnogorce čekaju i parlamentarni izbori
U Crnoj Gori se u nedjelju održavaju predsjednički izbori na kojima se natječe sedam kandidata. Među njima su najpoznatiji dosadašnji prozapadni predsjednik Milo Đukanović i prosrpski čelnik Andrija Mandić.
Đukanović je, inače, u četvrtak raspustio crnogorski parlament, nakon što mandatar Miodrag Lekić u roku od 90 dana nije uspio skupiti većinu u parlamentu za sastav nove vlade. Stoga građane Crne Gore uskoro čekaju i parlamentarni izbori.
Podjele u crnogorskom društvu
Crna Gora se nalazi u dubokoj institucionalnoj krizi. Nakon što je premijeru Dritanu Abazoviću parlament u kolovozu prošle godine izglasao nepovjerenje, pokušaji sastavljanja nove vlade nisu dali rezultata, pa je Abazović i dalje na čelu vlade u svojstvu tehničkog premijera. Istodobno, crnogorsko je društvo snažno podijeljeno po pitanju odnosa sa Srbijom, ali i s Rusijom.
Crna Gora je kandidat za EU i pregovara o ulasku u Uniju. Od 2017. godine članica je NATO-a. Nakon što je Rusija u veljači prošle godine napala Ukrajinu, Crna Gora je osudila rusku invaziju na Ukrajinu te je uvela sankcije Moskvi.
Iako su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija pozvale Crnu Goru da pristupi inicijativi Otvoreni Balkan, vlasti u Podgorici i dalje odbijaju ući u tu regionalnu inicijativu, strahujući od dominacije Srbije u njoj. To je produbilo ionako velike podjele u crnogorskom društvu.