Revizori EU utvrdili su da u godišnjem izvješću Europske komisije o vladavini prava u pojedinim članicama nedostaje transparentnost, dok eurozastupnici kažu da su zabrinuti zbog podložnosti izvještaja političkim utjecajima.

Prema izvješću suda, metodologija Komisije koja je dostupna javnosti nije pretjerano korisna zainteresiranim strankama, te je ocijenjeno da bi Komisija trebala bolje objasniti kako dolazi do ocjena, jer bi se time "povećala transparentnost i odgovornost."

Preciznije, europski revizori kažu da Komisija "ima prostora" za "poboljšanje dokaznog traga procesa kojim se dolazi do procjena, i to boljim dokumentiranjem načina na koji Komisija odlučuje na koje se podatke treba osloniti, kojim pitanjima treba posvetiti pažnju, te kako ocjenjuje ozbiljnost tih pitanja."

Komisija je 'previše diplomatska'

Odvojeno od komentara revizorskog suda, Europski parlament donio je u srijedu rezoluciju kojom se preispituje Komisijino izvješće o vladavini prava za 2023. godinu, u kojoj su eurozastupnici izrazili zabrinutost da na Komisiju pri ocjenjivanju stanja demokracije u pojedinim državama utječu "diplomatske" okolnosti.

"Komisija, u svojem pokušaju da se drži činjenica i pravedna, ponekad na kraju postane previše diplomatska i neprecizna kada se radi o identificiranju probleme vladavine zakona u pojedinim zemljama članicama," stoji u rezoluciji.

Prema revizorima, članicama EU dopušteno je da komentiraju nacrt izvješća o vladavini prava u svojoj zemlji prije objavljivanja - ali ne znaju prije objave koje su preporuke Komisije, tako da ih ni nemaju priliku prihvatiti ili odbiti.

Autorica parlamentarne rezolucije, nizozemska zastupnica Sophie in 't Veld, koja je bila jedna od istaknutih figura koje su zagovarale da Komisija uvede takvo izvještavanje, optužila je Komisiju za političku pristranost na tiskovnoj konferenciji.

"Ono što sada vidimo jest da Europska komisija još uvijek dopušta da političke okolnosti u tome igraju ulogu... Grčka je država koja me u ovom trenutku najviše zabrinjava."

Vladavina prava u Grčkoj nedavno je došla u središte pozornosti Europskog parlamenta, što je među zastupnicima izazvalo žestoku raspravu.

U rezoluciji iz siječnja, zastupnici su naveli podugačak popis problema u Grčkoj. Oni uključuju slabu neovisnost medija, tzv. SLAPP tužbe, kao i skandal s prisluškivanjem nazvan "grčki Watergate" u kojem je tajna služba prisluškivala telefone političara, poslovnih ljudi i novinara ilegalnim špijunskim programom Predator.  Tu je i navodno ometanje grčke agencije za zaštitu privatnosti ADAE da rasvijetli taj slučaj.

U rezoluciji se također kritizirao nedovoljan napredak u pravosudnim istragama nekoliko velikih slučajeva u Grčkoj, među kojima je brodolom u lipnju 2023. u grčkim vodama u kojem je poginulo više 600 ilegalnih migranata, kao i ubojstvo grčkog novinara Georgea Karaivaza iz travnja 2021.

"Čini se da u Europskoj komisiji postoji nevoljkost da se ta pitanja riješe ako čelnik državne vlade ne radi probleme u Europskom vijeću," dodaje in´t Veld.

Poljska dobila novce, a reformi još nema

Drugi primjer kojeg navodi jest nova poljska vlada, koja je nakon višegodišnje erozije demokracije pod nacionalističkom strankom PiS (ECR) naglo popravila odnose s Bruxellesom.

"Poljska je možda izabrala novu vladu koja je čvrsto predana vladavini zakona, ali to ne znači da se načinjena šteta može lako popraviti ili da je sad sve u redu," kazala je, iako priznaje da je nova vlada Donalda Tuska najavbila planove za poboljšanje vladavine prava u toj zemlji.

Europska komisija je u petak najavila odmrzavanje 137 milijardi eura europskih fondova za Poljsku, koje su prethodno bile blokirane zbog zabrinutosti u pogledu vladavine prava - unatoč tome što je pred Poljskom još dugačak put prema popravljanju štete koju je napravio PiS u svojih osam godina vlasti.

(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalni članak pročitajte ovdje: EU Commission’s rule of law reporting lacks transparency, auditors say)