Nadzor Bugarske i Rumunjske od strane Europske komisije u okviru takozvanog Mehanizma suradnje i provjere (CVM) službeno je završio u petak, 15. rujna, nakon 16 i pol godina

Potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová na društevnim mrežama je čestitala Bugarskoj i Rumunjskoj, i najavila službeno zatvaranje CVM-a.

Objavila je svoju sliku s "martenicom" ("mărțișor" na rumunjskom), amuletom bijele i crvene boje koji je popularan simbol proljeća i u Rumunjskoj i u Bugarskoj.

Pogled u prošlost

Kada su se Bugarska i Rumunjska pripremale za članstvo u EU u siječnju 2007. godine, u objema zemljama bilo je manjkavosti na području pravosudnih reformi i borbe protiv korupcije, a u bugarskom slučaju i u borbi protiv organiziranog kriminala.

Budući da je u to vrijeme politička atmosfera uvelike zagovarala proširenje, Komisija je napravila kompromis - odlučeno je da se te dvije zemlje ipak mogu pridružiti, ali da će se tijekom prvih godina članstva u Europskoj uniji one pratiti i nadzirati, u okviru Mehanizma suradnje i provjere (CVM).

U to vrijeme ni Komisija, ni Bugarska i Rumunjska, nisu mislili da će se CVM produljiti i nastaviti toliko dugi niz godina.

Europska komisija ukazivala na osjetljiva pitanja za Bukurešt i Sofiju

U početku su godišnja izvješća CVM-a koja je sastavljala Komisija imala velik utjecaj na ove dvije nove članice, jer Komisija nije oklijevala ukazati na osjetljiva pitanja. Udruge građanskog društva u Bugarskoj i Rumunjskoj nadale su se kako bi izvješća mogla pomoći u mijenjanju statusa quo raširene korupcije, koje vlade ovih dviju zemalja nisu željele - ili nisu mogle - mijenjati.

Izvješća su kasnije, a posebno pod vodstvom predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera, izgubila "zube", iako se stanje u tim zemljama nije osjetno poboljšalo.

Kroz CVM je u međuvremenu izrađeno na tisuće stranica raznih izvješća. Posljednje izvješće o Bugarskoj objavljeno je 2019., a posljednje izvješće o Rumunjskoj 2022. godine.

Bugarska i Rumunjska nedavno su dobile novu stratešku važnost, posebno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu. A u međuvremenu, neke druge zemlje EU - uključujući i neke starije članice - postale su razlog za uzbunu kad se radi o vladavini zakona.

Pogled u budućnost

Okončanje CVM-a važno je za obje zemlje, u kontekstu njihovih napora na pridruživanju šengenskom području. Iako ta dva pitanja nisu povezana, Nizozemska je odbila podržati njihovo pridruživanje Schengenu sve dok CVM ne počne donositi "pozitivna" izvješća.

Komisija je u međuvremenu odlučila da ipak neće primjenjivati CVM na druge zemlje koje se nadaju članstvu. U današnje vrijeme, Komisija očekuje da se nove članice priključuju bez ikakvih nedostataka koji bi zahtijevali neki poseban nadzor.

Odluka o ukidanju CVM-a također je i rezultat uvođenja Europskog mehanizma vladavine prava 2019. godine, kroz kojeg Komisija prati svih 27 država članica, uključujući Bugarsku i Rumunjsku.

Danas su zemlje koje su stalno u središtu pozornosti tog mehanizma ponajprije Mađarska i Poljska.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Bulgaria and Romania off the hook for judicial deficiencies)