Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde u srijedu je na panelu u Davosu napala ekonomiste kao profesiju i optužila analitičare da "slijepo vjeruju" u svoje modele - koji često "nemaju veze sa stvarnošću."
Govoreći na panelu naslovljenom "Kako vjerovati ekonomskoj znanosti" na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, Lagarde je ustvrdila da se ekonomisti često grupiraju u klike čiji modeli uvelike ignoriraju tzv. egzogene šokove poput pandemija, vremenskih nepogoda izazvanih klimatskim promjenama ili iznenadnih poremećaja u opskrbnim lancima . sve događajima koji su posljednjih godina snažno utjecali na europsko gospodarstvo.
Lagarde, inače pravnica po struci koja je prethodno bila na čelu Međunarodnog monetarnog fonda, napomenula je da je nakon preuzimanja sadašnje dužnosti predsjednice ECB 2019. godine eksplicitno upozorila upravno vijeće banke i ekonomske analitičare da se "čuvaju modela."
"Mnogi ekonomisti su u 'plemenskim' klikama," rekla je, misleći na tendenciju ekonomista da funkcioniraju kao izolirane skupine koje isključivo inzistiraju na ispravnosti vlastitih prognoza.
"Oni su među znanstvenicima tome skloni više od bilo kog drugog. Citiraju jedni druge. Ne idu dalje od tog svijeta. Osjećaju se ugodno u tom svijetu. I možda ekonomski modeli imaju neke veze s tim."
"Kada bismo se više konzultirali s epidemiolozima, kada bi nam znanstvenici koji se bave klimatskim promjenama pomogli da razumijemo što slijedi, kada bismo se više konzultirali s geolozima, na primjer, kako bismo primjereno uzeli u obzir rijetke zemne minerale i resurse, mislim da bismo bili u boljem položaju da zapravo razumijemo te događaje, da radimo bolje projekcije - i da budemo bolji ekonomisti."
'Tržišta ne pomažu'
Ranije u srijedu Lagarde je dala intervju za Bloomberg TV u kojoj je kritizirala globalna tržišta novca jer "ne pomažu u borbi protiv inflacije" zbog prevelikog optimizma da će se kamatne stope ove godine smanjiti ranije nego što se očekuje.
Tržišta novca već prognoziraju da će tijekom 2024. godine biti šest rezanja kamatne stope ECB-a, po 25 baznih bodova (0,25 postotnih bodova) - i očekuje da će prvo smanjenje doći već u ožujku.
Međutim, Lagarde je upozorila da - iako će do smanjenje kamatnih stopa vjerojatno doći prije ljeta - ključni podaci o plaćama koje ECB koristi za određivanje monetarne politike postati dostupni tek krajem proljeća.
"Znat ćemo puno više vjerojatno u travnju ili svibnju, jer se kolektivni ugovori [koji određuju plaće] pregovaraju u prvom tromjesečju svake godine, i [statistički] rezultati dolaze tek nakon zaključenja sporazuma."
Eric Dor, direktor ekonomskih studija u školi za menadžment IESEG, rekao je za Euractiv kako su tržišta doista bila "pomalo preoptimistična u prosincu [implicitnim] predviđanjem smanjenja kamatnih stopa početkom ove godine." Međutim, istaknuo je kako noviji podaci ECB-a o prinosu obveznica pokazuju kako su tržišta kasnije "postala realnija."
Maria Demertzis, iz think tanka Bruegel, istaknula je kako je činjenica da je predsjednica ECB-a rekla tržištima da su njihove prognoze promašene "hrabro," - ali je odbila i sama se uvlačiti u razgovore o projekcijama.
"Tko zna tko je u pravu? Ako cijelo tržište tako razmišlja, jesu li svi u krivu? Ne znam... S obzirom na nesigurnosti koje sada vidimo, ne bih se kladila na nikog od njih."
ECB je deset puta uzastopno povećavao kamatne stope kako bi ograničio rast cijena u razdoblju između srpnja 2022. i rujna 2023., čime je referentna kamatna stopa depozita dignuta s -0,5 posto na rekordnu razinu od 4,0 posto. Potom je prestala s povećanjem kamata na sljedeća dva sastanka o kamatama u listopadu i prosincu prošle godine.
'Povijest prognoza je očajna'
Lagarde je svoj komentar dala isti dan kada je Eurostat, službeni ured EU za statistiku, potvrdio raniju procjenu da se inflacija u eurozoni na godišnjoj razini povećala s 2,4 posto u studenom na 2,9 posto u prosincu - što je značajno manje od vrhunca od 10,6 posto u listopadu 2022. godine, ali još uvijek znatno iznad ciljane stope ECB-a od 2 posto.
Prognoze ECB-a predviđaju pad inflacije na 2,7 posto ove godine, pa 2,1 posto 2025., prije nego što 2026. padne na 1.9 posto.
Dor je naglasio kako su jedan od trenutno "glavnih izvora neizvjesnosti" oko projekcija inflacije napadi na brodove u Crvenom moru uz obalu Jemena, što vodi do većih troškova transporta robe koji bi se na kraju mogli prenijeti na potrošače. "Ako takva situacija potraje duže vrijeme, rast cijena brodskog transporta mogao bi implicirati povratak inflacije u eurozoni," kazao je Dor.
Upitana za komentar o projekcijama inflacije ECB-a, analitičarka Demertzis im je dala vrlo nisku ocjenu.
"Ako pogledate dosadašnju povijest prognoza, ona je očajna... Ideja da se inflacija vraća na [ispod 2 posto] za dvije godine jest potpuno konstruirana. Oni koriste modele koji prisiljavaju inflaciju na povratak ispod dva posto unutar dvije godine... Mislim kako je ekonomsko projiciranje sada puno više umjetnost nego znanost."
"Predviđanja u ovom trenutku jednostavno nisu pouzdana," rekla je Demertzis.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: ‘A tribal clique’: Lagarde denounces economists at Davos)