Švedska i SAD potpisale su sporazum kojim se američkoj vojsci daje pristup za 17 švedskih vojnih baza - što se tumači kao reakcija na otezanje Budimpešte i Ankare oko odobravanja članstva Švedske u NATO savezu.
Taj vojni sporazum prvi je takve vrste između Švedske i SAD-a, i omogućit će američkoj vojsci izvođenje vojnih vježbi i punjenje gorivom američkih vojnih zrakoplova i brodova u Švedskoj.
Američka vojska će također moći skladištiti oružje i streljivo u različitim bazama unutar Švedske - ali će morati detaljno obavještavati švedsku vladu o tome što se uvozi u državu što. Kako tvrdi švedski ministar obrane Pål Jonson, to neće uključivati i nuklearno oružje.
"Ne, stajalište Švedske [o nuklearnom oružju] dobro je poznato," kazao je Jonson u intervjuu za švedski državni radio, dodavši kako Švedska "ne vidi potrebu ili razlog za držanje nuklearnog oružja na našem teritoriju - a SAD to poštuje."
U lokalnim medijima analitičari smatraju kako je taj sporazum način da se zaobiđe činjenica kako Švedska još uvijek nije članica NATO saveza, budući da Mađarska i Turska nastavljaju otezati s procesom ratifikacije švedskog članstva. Iako su iz obje zemlje ranije ove godine dolazila uvjeravanja kako će njihovi parlamenti uskoro ratificirati zahtjev Švedske, to se još uvijek nije dogodilo.
Vremena je sve manje
I u sve napetijem geopolitičkom kontekstu, čini se kako ni Švedska ni SAD više ne mogu čekati odobrenje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i mađarskog premijera Viktora Orbana.
U usporedbi sa sporazumom dogovorenim prošle godine između SAD-a i Norveške, kojim je Amerikancima omogućen pristup za samo četiri lokacije u Norveškoj, sporazum sa Švedskom je puno opsežniji i odnosi se na 17 lokacija - od Kirune, Bodena i Luleå na sjeveru, pa sve do Ronnebyja i Revingeheda na jugu zemlje.
"Radi se o već postojećim vojarnama ili lokacijama. Ne radi se o osnivanju novih američkih baza," kazao je Jonson. Dodao je kako su švedske oružane snage i SAD dogovorile lokacije koje su pogodne za kopnene, morske ili zrakoplovne borbene postrojbe.
Glede razlike između pristupa SAD-a u Norveškoj i Švedskoj, Jonson kaže kako je Švedska "velika i izdužena zemlja."
"Možda ovdje ima razloga za više lokacija nego u Norveškoj. To ne znači da će Amerikanci koristiti svih 17 lokacija, ali to znači da tu ima manevarskog prostora," dodao je ministar.
Kako bi sporazum stupio na snagu, švedski parlament ga mora izglasati, a Jonson očekuje da zakon o tome stupi na snagu u roku godinu dana od potpisivanja sporazuma.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: US military to gain access to Swedish bases amid continued NATO bid delay)