Posjetom Sarajevu, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg počeo je svoju turneju po zemljama Zapadnog Balkana, a u BiH se sastao s članovima Predsjedništva, kao i s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krištom

Stoltenberg je doputovao u službeni posjet BiH, kojoj lider bosanskih Srba Milorad Dodik učestalo prijeti raspadom ujedno jačajući veze s Moskvom, što je potaknulo brojne osude i pojačalo verbalne sukobe među ključnim domaćim političarima.

'BiH izložena utjecajima izvana'

Glavni tajnik NATO-a, nakon radne večere s članovima Predsjedništva BiH u nedjelju navečer, sastao se dan poslije s predsjedateljicom Vijeća ministara te zemlje Borjanom Krišto te ministrima vanjskih poslova i obrane Elmedinom Konakovićem i Zukanom Helezom.

Nakon toga novinarima je kazao da NATO čvrsto podupire teritorijalni integritet BiH i zabrinut je secesionističkom i retorikom podjele kao i vanjskim utjecajima, posebice Rusije.

"To prijeti potkopati stabilnost i oslabiti reforme", kazao je Stoltenberg.

'Svaka zemlja ima pravo izabrati svoje sigurnosne aranžmane'

Podsjetio je da NATO već godinama djeluje u BiH jer tu zemlju i regiju smatra iznimno važnima, a suradnju želi produbiti kroz politički dijalog i praktičnu suradnju, uključujući tu potporu vojnoj misiji Althea, koju predvodi Europska unija.

Iskazao je potporu nastojanjima da se poboljšaju obrambeni kapaciteti BiH, kao i euroatlantskom putu zemlje, dodajući da su konačne odluke i odgovornost za to na političarima u BiH.

"Svaka zemlja ima pravo izabrati svoje sigurnosne aranžmane bez miješanja sa strane", kazao je Stoltenberg svjestan dubokih podjela u BiH oko mogućeg članstva u Savezu, čemu se odlučno protive u Republici Srpskoj.

'Nastavit ćemo raditi na postizanju konsenzusa u BiH oko članstva u NATO-u' 

Krišto je kazala da je suradnja s NATO-om prilika za jačanje sigurnosti i obrambenih kapaciteta kako bi se efikasno odgovorilo na postojeće prijetnje. Stoltenbergu je zahvalila na paketu pomoći NATO-a vrijednom oko 50 milijuna eura kroz devet različitih projekata.

Krišto je dodala da su u BiH svjesni reformi koje se moraju provesti da bi država postala članicom NATO-a, no istaknula je da je za to potreban politički konsenzus unutar zemlje i kroz dijalog i uzajamno uvažavanje doći do takve odluke.

"Na postizanju konsenzusa aktivno ćemo raditi", kazala je Krišto.

Večera s članovima Predsjedništva BiH

BiH od 2019. godine ima odobren Akcijski plan za članstvo (MAP) koji podrazumijeva donošenje godišnjih planova reformi no on za 2023. godinu još nije donesen upravo zbog unutarnjih političkih podjela.

Članovi Predsjedništva BiH, s kojima je Stoltenberg razgovarao u nedjelju, nakon toga samo su potvrdili poznata suprotstavljena stajališta.

Dok je članica državnog vrha Željka Cvijanović kazala da je Stoltenbergu prenijela da se Republika Srpska nastavlja protiviti članstvu u NATO-u, bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da je jasno da je pridruživanje Savezu obveza koja proistječe iz Zakona o obrani BiH pa to, uz pridruživanje Europskoj uniji, ostaje prioritetnom zadaćom.

Njih su dvoje na potpuno različite načine ocijenili i sigurnosno stanje u BiH. Dok je Cvijanović kazala da u BiH nema nikakvih sigurnosnih prijetnji, Bećirović je ustvrdio da vlasti Republike Srpske ugrožavaju ustavni poredak BiH što se mora zaustaviti.

Stoltenberg posjet BiH završava susretima s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH, a nakon toga putuje na Kosovo.