U planu je i sastanak glavnog tajnika NATO-a s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, najavili su iz Sjevernoatlantskog saveza

Kako su u petak priopćili iz NATO-a, Stoltenberg će se za posjeta svakoj od tih zemalja sastati s tamošnjim čelnicima država i vlada.

Put počinje u Sarajevu

Stoltenbergov posjet regiji počinje u nedjelju, 19. studenoga, i to u BiH, u kojoj će boraviti dva dana.

U Sarajevu će se sastati s članovima Predsjedništva BiH i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. U planu je i njegov susret s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom, kao i s predstavnicima NATO-a i međunarodne zajednice u toj zemlji, najavili su iz NATO-a.

Posjet Stoltenberga BiH dolazi u osjetljivom trenutku kada BiH, s jedne strane, očekuje početak pregovora o ulasku u EU, dok su, s druge strane, unutarnje napetosti u zemlji sve jače.

Tako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik posljednjih mjeseci u više navrata zaprijetio odcjepljenjem tog entiteta od BiH. Nedavno je otišao i korak dalje te se založio za stvaranje "velike Srbije“, koja bi, po njemu, trebala obuhvatiti Srbiju s Kosovom, Crnu Goru i Republiku Srpsku. Naglasio je, međutim, kako taj cilj želi ostvariti mirnim putem.

Europska komisija je nedavno preporučila otvaranje pristupnih pregovora s BiH, ali tek nakon što Sarajevo ispuni određene uvjete, odnosno usvoji nekoliko zakona koje u Bruxellesu smatraju važnim za daljnje napredovanje BiH prema Uniji. Usvajanje tih zakona, koji su u velikoj mjeri već usklađeni na političkoj razini, uglavnom blokiraju predstavnici Republike Srpske.

Osim toga, u Banjoj Luci ne priznaju ni Schmidta za visokog predstavnika u BiH, tvrdeći da nije dobio potvrdu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Iako je ranije i Republika Srpska podupirala ulazak BiH u NATO, zbog čega su u vojnom sektoru BiH provedene opsežne reforme, u Banjoj Luci se sada protive pristupanju BiH NATO-u, tvrdeći da BiH mora slijediti politiku neutralnosti kakvu je usvojila susjedna Srbija.

U EU i NATO-u su zabrinuti i zbog snažnih odnosa koje Dodik ima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. No, međunarodna je zajednica zabrinuta i zbog zategnutih odnosa između Hrvata i Bošnjaka u drugom BiH entitetu, Federaciji BiH.

Stoga će Stoltenbergov posjet biti prilika i za razgovor s domaćinima o tim temama. Prije svega, o daljnjim odnosima BiH s NATO-om.

Posjet Kosovu na kojem 'kuha'

U ponedjeljak, 20. studenoga, Stoltenberg iz Sarajeva putuje u Prištinu, gdje će se sastati s kosovskom predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Albinom Kurtijem.

Kako su priopćili iz NATO-a, Stoltenberg će na Kosovu posjetiti vojnike KFOR-a, najveći dio kojih i dolazi iz članica NATO-a, među kojima i iz Hrvatske.

Stanje na Kosovu već je mjesecima na rubu izbijanja novog rata. Situacija je kulminirala krajem rujna, sukobom pripadnika kosovske policije i ilegalne srpske naoružane skupine pod vodstvom Milana Radoičića u Banjskoj, na sjeveru Kosova.

U ratu s NATO-om 1999. godine Srbija je izgubila nadzor nad Kosovom. Civilnu vlast nad tom do tada južnom srbijanskom pokrajinom preuzeo je UN (UNMIK), dok je vojnu vlast preuzeo KFOR, koji se nalazi pod zapovjedništvom NATO-a. Na Kosovu je prisutna i EU, koja je tamo poslala svoju misiju EULEX.

Završetkom rata Srbije (odnosno tadašnje SR Jugoslavije) i NATO-a, politički status Kosova ostao je neriješen. Kako pregovori Beograda i Prištine nisu dali rezultata, Kosovo je 2008. jednostrano proglasilo neovisnost, koju je dosad priznalo stotinjak država.

No, neovisnost Kosova ne priznaje Srbija, koja ga i dalje smatra svojom pokrajinom. Taj stav dijele i neke članice EU (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar) i NATO-a (sve nabrojane, osim Cipra). Među zemljama regije, neovisnost Kosova nije priznala BiH.

Osim političkog, pravnog i diplomatskog, problem na Kosovu postoji i na terenu. Naime, na sjeveru Kosova, sjeverno od rijeke Ibar, većinsko je srpsko stanovništvo koje ne priznaje kosovsku državu i njena tijela vlasti. Štoviše, sve donedavna na sjeveru Kosova funkcionirale su institucije Srbije, a neke su i danas tamo prisutne, dok kosovskih institucija gotovo da i nije bilo.

Nakon nereda koji su zahvatili sjever Kosova krajem prošle godine, kada je Priština od Srba sjeverno od Ibra zatražila da prihvate kosovske registarske tablice, Srbi su se povukli iz kosovskih institucija.

Srbi na Kosovu su nezadovoljni i zato što Priština još nije formirala Zajednicu srpskih općina, koja bi trebala obuhvatiti 10 općina u kojima su Srbi većina, sjeverno, ali i južno od Ibra. Formiranje te zajednice kao oblika lokalne samouprave Srba na Kosovu predviđeno je još sporazumom Beograda i Prištine iz 2013. godine.

Povlačenje Srba iz kosovskih institucija stvorilo je vakuum kojeg su popunile kosovske institucije, poslavši na sjever, među ostalim, i kosovsku policiju.

Na izborima koji su u četiri općine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova održani na proljeće ove godine, a na koje je izašlo manje od četiri posto upisanih birača, budući da su lokalni Srbi bojkotirali izborni proces, u većinski srpskim općinama na sjeveru Kosova (Sjeverna Kosovska Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić) uspostavljena je vlast koju mahom čine etnički Albanci, iako ih je na sjeveru Kosova malo.

U takvoj situaciji, na sjeveru Kosova često izbijaju sukobi između KFOR-a, kosovskih vlasti i etničkih Srba.

Inače, Kosovo je krajem prošle godine predalo zahtjev za pristupanjem EU. Za sada još nema odgovora iz Bruxellesa. U ovom je trenutku teško procijeniti kada bi Priština mogla dobiti odgovor, budući da dio članica EU ne priznaje neovisnost Kosova.

U planu i sastanak s Vučićem i Brnabić

U utorak, 21. studenoga, Stoltenberg putuje u Beograd, gdje će se, prema najavama iz NATO-a, sastati sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Srbija nije članica NATO-a, ali teži članstvu u EU. No, iako Beograd pregovara o ulasku u EU od 2014. godine, pregovori su spori, a posljednjih godina nije otvoreno nijedno novo poglavlje.

Srbija je 2007. godine proglasila neutralnost i ne želi se priključiti NATO-u. Umjesto toga, u Beogradu žele razvijati odnose kako sa Zapadom, tako i s Rusijom i Kinom.

Stoga je Srbija među rijetkim europskim zemljama koje nisu uvele sankcije Rusiji, iako je Beograd u više navrata osudio rusku invaziju na Ukrajinu. Rusija je u Vijeću sigurnosti UN-a vodeći saveznik Srbije kada je riječ o problemima na Kosovu.

Odnos prema Rusiji i česti incidenti na Kosovu problem su i u odnosima Srbije i EU. Bruxelles od Beograda traži da uvede sankcije Moskvi i tako svoju vanjsku politiku uskladi s vanjskom politikom EU. U Beogradu, međutim, kažu da neće uvoditi sankcije Rusiji.

Srbija se, inače, nalazi pred izvanrednim parlamentarnim izborima koji će su raspisani za 17. prosinca.  

U Skopju će govoriti u Sobranju 

Nakon Beograda, Stoltenberg će u utorak popodne posjetiti i Sjevernu Makedoniju. U Skopju će se sastati s predsjednikom te zemlje Stevom Pendarovskim i premijerom Dimitrom Kovačevskim, kao i s predsjednikom Sobranja Talatom Xhaferijem. Održat će, ističe se u priopćenju, i govor u Sobranju.

Za razliku od BiH, Kosova i Srbije, Sjeverna Makedonija je članica NATO-a. I ona nastoji ući u EU. No, dok je status kandidata za članstvo u Uniji dobila još 2005. godine, Sjeverna Makedonija je pregovore o članstvu otvorila tek sredinom prošle godine.

Skopje je na putu ulaska u EU i NATO najprije blokirala Grčka, koja je tražila da Makedonija promijeni ime. Tek nakon što je Skopje pristalo na promjenu imena zemlje u Sjeverna Makedonija 2019. godine, ta je država 2020. primljena u NATO.

No, tada se pojavila blokada početka pristupnih pregovora s EU od strane Bugarske. U Sofiji, naime, traže da Sjeverna Makedonija u svoj Ustav uvrsti i bugarsku manjinu.

Osim toga, u samoj Sjevernoj Makedoniji zategnuti su odnosi između većinskih Makedonaca i manjinskih Albanaca, što rezultira sukobima i blokadama u političkom životu zemlje.

Sastanak sa šefovima država ili vlada članica NATO-a iz regije  

Posjet regiji glavni tajnik NATO-a završava u srijedu, 22. studenoga, na sastanku na kojem će biti predstavnici članica NATO-a iz regije. Stoga su na taj sastanak, osim predstavnika Sjeverne Makedonije, pozvani i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, slovenski premijer Robert Golob i albanski premijer Edi Rama, kao i novi crnogorski premijer Milojko Spajić, stoji u priopćenju NATO-a.

Od članica NATO-a u regiji, Slovenija i Hrvatska su članice EU, eurozone i Schengena, dok su ostale zemlje u statusu kandidata. Crna Gora, kao i Kosovo, koriste euro kao nacionalnu valutu.