Azerbajdžan je u rujnu munjevitom akcijom vratio svoj nadzor nad Gorskim Karabahom, a iz te je regije pobjegao najveći dio etničkih Armenaca, koji su činili većinu stanovništva

Azerbajdžan je u rujnu zauzeo regiju koju je kontrolirala etnička armenska većina unatoč tome što je bila međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana.

Masovni egzodus Armenaca

Munjevita ofenziva, nakon desetljeća neprijateljstva Bakua i Erevana i devetomjesečne blokade Gorskog Karabaha koju je provodio Baku, potaknula je masovni egzodus najvećeg dijela od 120.000 etničkih Armenaca iz Gorskog Karabaha u susjednu Armeniju.

Erevan je optužio Azerbajdžan za etničko čišćenje i zatražio da Međunarodni sud pravde hitno donese mjere na zaštitu prava etničkih Armenaca u Gorskom Karabahu.

'Azerbajdžan mora Armencima dopustiti povratak'

"Azerbajdžan mora (...) osigurati da osobe koje su napustile Gorski Karabah nakon 19. rujna 2023. i koje se žele vratiti u Gorski Karabah to mogu učiniti na siguran, neometan i brz način", rekla je predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue.

Sud je rekao da Azerbajdžan mora osigurati da svi etnički Armenci koji još žive u enklavi budu "slobodni od upotrebe sile ili zastrašivanja koje bi ih moglo natjerati na bijeg" i naredio Bakuu da ga izvijesti za dva mjeseca o tome što čini po tom pitanju.

U Bakuu tvrde da nisu tjerali Armence iz Gorskog Karabaha

Azerbajdžansko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da se već obvezalo jamčiti sigurnost svih stanovnika, bez obzira na nacionalno ili etničko podrijetlo, kao i da Baku nije prisilio etničke Armence da napuste Gorski Karabah.

"Azerbajdžan je predan zaštiti ljudskih prava armenskih stanovnika Gorskog Karabaha na ravnopravnoj osnovi s ostalim građanima Azerbajdžana", navodi se u priopćenju.

Mjere su dio dva paralelna pravna spora između Armenije i Azerbajdžana pred ICJ-om. Države se međusobno optužuju za kršenje sporazuma Ujedinjenih naroda protiv diskriminacije.

Azerbajdžan u nekoliko vojnih akcija vratio Gorski Karabah

Gorski Karabah je regija u Azerbajdžanu koja je donedavno bila naseljena pretežno armenskim stanovništvom. Etnički sukobi u Gorskom Karabahu počeli su još krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, u vrijeme dok je još postojao SSSR, a u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza prerasli su u rat Azerbajdžana i lokalnih Armenaca, koje je podržala susjedna Armenija.

Armenski su pobunjenici u Karabahu i okolnim azerbajdžanskim regijama 1991. proglasili "Republiku Artsah“, koju nitko nije priznao. Takvo je stanje na terenu ostalo sve do jeseni 2020. godine, kada je Azerbajdžan pokrenuo vojnu akciju u kojoj je pod svoj nadzor vratio dijelove koji ranije nisu pripadali Gorskom Karabahu, ali i dio samog Karabaha.

Azerbajdžanske su snage izbile na međunarodno priznatu granicu Azerbajdžana i Armenije, dok je preostali dio Gorskog Karabaha pod nadzorom Armenaca s Armenijom povezivao samo uski Lačinski koridor.

U rujnu je Azerbajdžan pokrenuo kratku i munjevitu vojnu operaciju na ostatak Gorskog Karabaha. Armensko je stanovništvo gotovo u potpunosti napustilo Karabah, potraživši utočište u Armeniji.

Armenija razočarana u svog tradicionalnog saveznika Rusiju

S obzirom da su za sigurnost Gorskog Karabaha i tamošnjeg armenskog stanovništva jamčile ruske trupe koje su kao mirovnjaci raspoređene na tom području, a da nisu napravile ništa kako bi zaštitile lokalne Armence, došlo je do pogoršanja odnosa Armenije i Rusije, koje su formalno saveznice.

S druge strane, Azerbajdžan jača odnose s Rusijom, a od ranije ima snažne odnose i s Turskom.

Odnosi Armenije i Azerbajdžana iznimno su loši. U graničnom području često izbijaju sukobi oko određivanja granice na terenu.