Gorski Karabah je azerbajdžanska regija s većinskim armenskim stanovništvom koja nije pod nadzorom vlasti u Bakuu, a Armenija i Azerbajdžan su u više navrata ratovale zbog te regije

Azerbajdžan je ranije u utorak objavio da pokreće "antiterorističke mjere lokalne prirode" u Gorskom Karabahu.

Planinska enklava na području Azerbajdžana naseljena Armencima

Ta regija je planinska enklava međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali nastanjena je pretežito armenskim stanovništvom koje se početkom 1990-ih ratnim djelovanjem otrgnuo kontroli Azerbajdžana.

Armenci u Gorskom Karabahu proglasili su 1991. godine neovisnu "Republiku Artsah" koju, međutim, nitko nije priznao. Nakon armensko-azerbajdžanskog rata 2020. godine, u rukama armenskih pobunjenika ostao je dio Gorskog Karabaha koji je uskim Lačinskim koridorom, kojeg nadziru ruske snage, povezan s Armenijom.

Azerbajdžanske su snage u ratu 2020. godine zauzele dio Gorskog Karabaha i okolna područja koja su ranije također držale snage armenskih pobunjenika. Izbile su na međunarodno priznatu granicu Armenije i Azerbajdžana, na kojoj otad povremeno dolazi do sporadičnih sukoba armenskih i azerbajdžanskih snaga.

'Humanitarni koridori' za civile

Azerbajdžanske vlasti objavile su u utorak da napadaju vojne postrojbe odgovarajući tako na "terorističke provokacije". Nadalje, službeni Baku ustvrdio je da će osigurati "humanitarne koridore" za civile.

Civili mogu napustiti Karabah putem humanitarnih koridora duž Lačinskog koridora koji vodi do Armenije i u drugim smjerovima, poručio je Baku.

Mir je moguće postići tek pošto armenski vojnici napuste to područje i raspusti se lokalna vlast, poručilo je Ministarstvo vanjskih poslova iz Bakua.

Želimo "razoružati armenske oružane snage i osigurati njihovo povlačenje s našeg teritorija te neutralizirati njihovu vojnu infrastrukturu", poručilo je Ministarstvo obrane.

U Bakuu tvrde da ne gađaju civilne ciljeve

Nadalje, navodi da su gađani samo legitimni vojni ciljevi korištenjem "visokopreciznog oružja", a ne civili ili civilna infrastruktura u pokušaju da se "ponovno uspostavi ustavni poredak".

Armenske vlasti u enklavi poručile su da Azerbajdžan napada njihove pozicije topništvom i dronovima duž čitave linije fronte i nastoji prodrijeti dublje u teritorij.

Armenske vlasti u Erevanu tvrde da nemaju svoje vojnike u Karabahu, odnosno "Artsahu", kako tu regiju nazivaju Armenci.

Armenija pozvala Rusiju da zaustavi 'sveobuhvatnu agresiju Azerbajdžana'  

Ministarstvo vanjskih poslova iz Erevana pozvalo je ruske mirovne snage da zaustave "sveobuhvatnu agresiju" Azerbajdžana.

Rusija je posredovala u postizanju prekida vatre u toj regiji 2020., rasporedivši gotovo 2000 svojih vojnika kao mirovnih snaga koji čuvaju Lačinski koridor, odnosno cestu za Armeniju.

Zadnjih nekoliko mjeseci Erevan je optužio Moskvu da ne ispunjava preuzete osobe jamca sigurnosti u regiji, a Moskva je odgovorila da će nastaviti ispunjavati zadaću.

Armenija je, naime, članica CSTO-a ili ODKB-a, kako glasi njegova ruska kratica, proruskog vojnog bloka koji čine Rusija, Bjelorusija, Armenija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan. No, kada je 2020. godine izbio armensko-azerbajdžanski rat, Rusija nije pružila pomoć svojoj saveznici Armeniji. Nakon toga, Erevan se počeo udaljavati od Moskve.

Rusija pozvala na prekid rata u Zakavkazju

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "duboko žaljenje zbog oštre eskalacije u Gorskom Karabahu".

"Ruska strana poziva sve strane u sukobu da prekinu krvoproliće, odmah prekinu neprijateljstva i vrate se političkom i diplomatskom načinu rješavanju spora", rekla je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

Optužila je Azerbajdžan da je ruske mirovne snage upozorio na vojnu akciju tek nekoliko minuta prije nego što ju je započeo.

EU zatražila da Azerbajdžan prekine s vojnim aktivnostima

Europska unija je osudila vojnu eskalaciju u Karabahu i pozvala Azerbajdžan za prekine s vojnim aktivnostima, Šef europske diplomacije Josep Borrell kazao je da Unija ostaje predana poticanju dijaloga između Armenije i Azerbajdžana.

Sukob Armenije i Azerbajdžana oko Gorskog Karabaha početo je još dok je postojao SSSR, a eskalirao je nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Armenija i Azerbajdžan ratovale su zbog Gorskog Karabaha ranih 90-tih, a potom ponovno 2020. godine. U tom drugom ratu, Azerbajdžan je svojim prihodima od prodaje nafte i plina uspio vratiti dijelove te regije s armenskim stanovništvom.

Od tada je bilo kraćih vojnih kampanja i danas azerbajdžanske snage kontroliraju 150 četvornih kilometara teritorija čiji povrat zahtijeva Erevan.

Azerbajdžan se oslanja na Tursku, Armenija se udaljava od Rusije

Azerbjaždan, čije je stanovništvo pretežito muslimansko, ima potporu Turske koja je s njim jezično i kulturno povezana.

S druge strane pravoslavna Rusija, nekada tradicionalni zaštitnik pravoslavne Armenije, gubi utjecaj u toj zemlji.