Iako je tekst posljednjeg govora Ursule von der Leyen o stanju Unije prije europskih izbora u lipnju jedna od najčuvanijih tajni u Bruxellesu, mnogima je jasno da će naglasak biti na mjerama za migracije i za provedbu Green Deala

U Njemačkoj, najvećem gospodarstvu EU, odakle dolazi von der Leyen, njezin govor nije visoko na dnevnom redu nijedne od triju stranaka vladajuće koalicije - socijaldemokratskog SPD-a (S&D), liberalne FDP i Zelenih.

'Kraj mandata na vidiku'

"Ne očekujem nikakve nove inicijative. Uostalom, kraj njezinog mandata je na vidiku", rekao je Christian Pietry, glasnogovornik SPD-a za europska pitanja.

Ipak, politički odjeci njenog govora i ono što će uslijediti uvelike će oblikovati predizborne kampanje uoči izbora u lipnju i potom sastavljanja sljedeće Europske komisije.

Predizborno manevriranje

Vodeće političke skupine već se bave predizbornim manevriranjem.

Europski Pučani (EPP) iz desnog centra, čija je članica von der Leyen, žele zauzeti poziciju na pitanju kontrole migracija, u pokušaju da na distanci zadrže desničarske nacionalističke stranke kao što su Fratelli d'Italia talijanske premijerke Giorgije Meloni ili španjolski Vox.

Von der Leyen se nada da će njezin sporazum s Tunisom vrijedan 785 milijuna eura, koji uključuje novac i ulaganja u zamjenu za veću kontrolu odlazaka migranata iz te sjevernoafričke države, poslužiti kao model za slične sporazume s drugim sjevernoafričkim zemljama i da će se na njega gledati kao na dokaz biračima da EPP rješava europske dileme oko ilegalnih migracija.

Sporazum s Tunisom

Možemo očekivati jasniji vremenski okvir za napredak takvih pregovora, kao i zaključivanje nekoliko zakonodavnih prijedloga koji se bave reformom pravila EU o imigraciji i azilu.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljat će o sporazumu s Tunisom u utorak, 12. rujna, dan uoči njenog godišnjeg obraćanja, i ta rasprava će pružiti neke smjernice o tome kako će njen govor biti primljen.

Zelena tranzicija

U međuvremenu, skupina Socijalista i demokrata (S&D) pozvala je Komisiju da finalizira zakone o zelenoj tranziciji, što uključujuće i zakone o obnovi prirode i kvaliteti zraka.

Taj Green Deal najviše gura Frans Timmermans, nizozemski političar lijevog centra koji je upravo s mjesta potpredsjednika Komisije preuzeo vođenje ljevo-zelenog saveza uoči nizozemskih nacionalnih izbora u studenom ove godine.

Green Deal je vjerojatno je glavni faktor koji će obilježiti Komisiju Ursule von der Leyen, ali i politički temelj preko kojeg skupina S&D želi poraziti Zelene stranke uoči izbora u lipnju.

Problem inflacije

Prošlog su tjedna Iratxe Garcia Perez i Pedro Marques, predsjednica i potpredsjednik S&D-a, izjavili da bi Komisija također trebala ojačati mjere socijalne zaštite kako bi se pomoglo europskim građanima da se nose sa sve većim životnim troškovima. Pozvali su i na uspostavljanje "trajnog fiskalnog kapaciteta" EU, donošenje Pakta o migracijama "temeljen na solidarnosti" i aktivniji rad na proširenju Unije.

Zeleni pak žele izbjeći dojam da zaostaju za drugima.

"Još uvijek imamo puno posla, jer se EU suočava s ogromnim izazovima. Strašni požari i poplave u južnoj Europi dramatičan su podsjetnik na posljedice klimatske krize", izjavio je za EuractivAnton Hofreiter, zastupnik Zelenih koji predsjedava odborom njemačkog parlamenta za europska pitanja.

"Najbolja preventiva bi bile brze i konkretne mjere za zaštitu klime. Zato se prijedlog 'Fit for 55' mora voditi tako da bude uspješan, unatoč otporu koji pruža EPP".

Od regulacije do provedbe?

Međutim, drugi se nadaju kako će se u govoru u srijedu voditi računa i o upozorenjima iz redova industrije koja se žali na opterećenje koje donosi zakona EU o nultoj stopi emisija i koja traži da se prijeđe s donošenja novih zakona na provedbu onoga što je već dogovoreno.

S francuske strane, predsjednik Emmanuel Macron izrazio je želju da se politike EU, a posebice one o okolišu, provode u praksi, umjesto da se samo i dalje gomilaju novi propisi. Macronove izjave o potrebi da se uvede regulatorna "pauza" naišle su na značajnu podršku i drugih europskih čelnika.

"Zaštita klime bolje se postiže tehničkim inovacijama nego uvođenjem standarda koji ograničavaju gospodarstvo”, izjavio je za Euractiv Michael Georg Link, glasnogovornik parlamentarne skupine njemačke liberalne stranke FDP-a za europska pitanja u Bundestagu.

Kakav stav će zauzeti Von der Leyen nakon nedavnog poteza čelnika EPP-a Manfreda Webera da se europski desni centar politički pomakne bliže industrijskim interesima kad se radi o pitanju klimatskih promjena također željno iščekuju druge dvije njemačke koalicijske stranke - Zeleni i Socijaldemokrati.

Jens Geier, predsjednik kluba zastupnika njemačkog SPD-a u Europskom parlamentu, izjavio je u priopćenju kako će "jedno od ključnih pitanja biti ostaje li ona [von der Leyen] predana svojem bivšem omiljenom projektu, Europskom zelenom planu".

Općenito bi bilo veliko iznenađenje kada bi zastupnici Europskog parlamenta šefici Komisije priredili žestok doček u srijedu, osim možda zastupnika ekstremne ljevice i desnice, koji bi se mogli usprotiviti nekim politikama von der Leyen.

Smanjenje birokracije

"Ako se osvrnemo na naš dosadašnji mandat, ima puno toga na što možemo biti ponosni. Europa se ujedinila u sučeljavanju s dosad nezabilježenim izazovima, od pandemije Covida-19 do Putinove kriminalne invazije na Ukrajinu", izjavio je za Euractiv  glasnogovornik liberalne skupine Renew Europe.

Liberali su pozvali i na pokretanje inicijative za smanjenje birokracije za male tvrtke, a tu sugestiju bi sljedeća Komisija trebala prihvatiti tako da tome posveti zaseban portfelj. U tom smislu možemo očekivati i da se spomenu neki planovi povjerenika za unutarnje tržište Thierryja Bretona usmjerene na smanjenje birokratskog opterećenja za male i srednje velike kompanije.

Nuklearna energija i način na koji se njezino financiranje tretira u smislu europskih pravila o državnim potporama, u okviru zakona namijenjenih oživljavanju industrije, također su od vitalnog značaja za Pariz.

Francuska također čeka da se donesu jasne smjernice o "temeljnim pitanjima", u koja spada sve od reforme proračunskih pravila EU do energetskog tržišta, imigracije i financiranja zelene tranzicije. Ta će pitanja, iako po prirodi tehnička, će vrlo vjerojatno postati jako politizirana uoči europskih izbora 2024.

Slon u sobi

Poslovični slon u sobi, za kojeg malo tko očekuje da će Von der Leyen spomenuti, jest pitanje hoće li se ona kandidirati i za drugi mandat na čelu Komisije. Prošlog tjedna je izbjegavala odgovor na pitanje želi li ostati na čelu Komisije ili će, kako su neki nagađali, radije otišla na uskoro slobodno mjesto glavnog tajnika NATO saveza.

Dok ulazimo u posljednju fazu europske političke predstave prije europskih izbora u lipnju, u Parizu budno osluškuju želi li se Ursula von der Leyen kandidirati za još jedan mandat na čelu Europske komisije, doznaje Euractiv iz diplomatskih krugova.

No, to se može reći za svakog tko u Bruxellesu prati europsku politiku.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: SOTEU: Little new policy but plenty of politics ahead of von der Leyen’s key speech)