EU pati od "delirija stvaranja novih normi," čime se smanjuje razumijevanje pravnih obveza za tvrtke i umanjuje njihova konkurentnost, izjavio je Patrick Martin, predsjednik najveće francuske poslovne udruge MEDEF

Ekološka kriza, ali i "demografski, društveni, tehnološki, demokratski, geopolitički... i financijski izazovi", takvi su da je tvrtkama i poduzetnicima potreban "koherentan, jasan, konstruiran i stabilan put naprijed”, dodao je Martin, ukazujući na, kako smatra, "iracionalno stvaranje normi u EU".

'Delirij stvaranja normi'

"EU nam daje isto toliko frustracija i iritacije kao i nade," rekao je Martin, okrivljujući "delirij stvaranja normi," za taj problem, jer se daje dovoljno vremena privatnom sektoru za prilagodbu.

To je u skladu s pozivom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na "europsku regulatornu stanku." Prvi put je to spomenuo u svibnju, i onda opet ponovio u ponedjeljak u svojem godišnjem obraćanju veleposlanicima, rekavši: "Ako moram otvoreno sažeti [svoje mišljenje]: Europa je sklona pretjeranom reguliranju i nedovoljnom ulaganju".

Inertnost EU u odnosu na SAD

Takvo zakonodavna opterećenost direktno je vezana s inertnošću EU koja zaostaje za "brzinom provedbe mjera" u SAD-u, rekao je Martin, misleći na uvođenje dosad plana ulaganja američke vlade iz Zakona o manjenju inflacije (IRA).

Taj paket mjera, koje je administracija Joea Bidena uvela u kolovozu 2022., predviđa subvencije u vrijednosti od 400 milijardi dolara i porezne olakšice za potporu američke zelene industrije.

Martin, čiji MEDEF predstavlja 190.000 francuskih tvrtki i oko 10 milijuna radnih mjesta, posebno je upozorio da je protiv svakog pokušaja da se nuklearna energija isključi iz lepeze tehnologija koje se smatraju kompatibilnima za dekarbonizaciju gospodarstva EU: "Trudit ćemo se da se naš glas bolje čuje u pitanjima koja su toliko važna i hitna, kao što su energetika i nuklearna energija."

Komisijin Zakon o industriji s nultom neto stopom emisija, opsežna uredba namijenjena dekarbonizaciji industrije, predstavljen u ožujku, sada spominje i male modularne reaktore (SMR) kao tehnologiju koja bi mogla pridonijeti dekarbonizaciji.

Postupno ukidanje poreznih olakšica

Veliko okupljanje francuskih poduzetnika stiglo je u trenutku kada se vlada priprema za nacrt proračuna za 2024. godinu. Ministar gospodarstva Bruno Le Maire najavio je prošlog tjedna smanjenje javne potrošnje za pet milijardi eura u sljedećoj godini, dok bi u isto vrijeme Francuska trebala postati "prva zelena ekonomija" Europe do 2040. godine.

Francuska je i jedna od najzaduženijih država članica EU, jer joj je vanjski dug dosegao 111,6 posto BDP-a u travnju 2023., u usporedbi s prosjekom zemalja eurozone od 91,6 posto. Deficit također iznosi 4,7 posto BDP-a, što je znatno iznad praga od tri posto utvrđenog u ugovorima o EU.

Bez obzira na to, "naši su ekonomski rezultati neprobojni," rekao je Le Maire skupini poduzetnika prošlog četvrtka, tvrdeći kako je francusko gospodarstvo ostvarilo bolje rezultate od gospodarstva Italije, Njemačke i Španjolske u periodu nakon 2017. Pritom je stvoreno više od dva milijuna novih radnih mjesta.

Očekuje se da će rast francuskog BDP-a u ovoj godini iznositi 0,7 posto

Francuski gospodarski rast trebao bi 2023. godine dosegnuti 0,7 posto. Inflacija, koja je u veljači iznosila rekordnih 6,3 posto, sada je u padu, i u srpnju je pala na 4,5 posto.

Također je obećao ukidanje određenih poreza na proizvodnju, za koje tvrdi kako opterećuju konkurentnost kompanija, budući da su trenutno "sedam puta više opterećene porezima od njihovih njemačkih kolega".

Rezanje poreza će se postupno trajati tijekom sljedeće četiri godine do 2027. godine, za razliku od prethodnih vladinih obećanja kad se najavljivalo potpuno dokidanje pojedinih poreza do 2024. Ovo produljeno i postupno ukidanje "vrlo je negativan znak," koji "ne pridonosi povjerenju poduzetnika u izvršnu vlast," kazao je Martin.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: French businesses: EU generates as much frustration as hope)