Aktivisti za zaštitu okoliša proglasili su 28. srpnja 2023. za dan u godini kada globalna godišnja proizvodnja plastike prelazi ukupne kapacitete za prikupljanja i zbrinjavanje plastičnog otpada
Dan preopterećenja plastikom (Plastic Overshoot Day), kojeg je najavila mreža udruga za zaštitu okoliša Earth Action, proglašen je kako bi se podigla svijest u javnosti o potrebi borbe protiv plastičnog otpada.
Prema njihovom nedavno objavljenom izvješću, svi međunarodni napori za zbrinjavanje plastičnog otpadom od tog dana nadalje više neće biti učinkoviti, što će dovesti do povećanog zagađenja vode i tla.
Praćenje problema
"Praćenjem Dana preopterećenja plastikom možemo odrediti razmjere problema plastičnog otpada i pozvati vlade, kompanije i pojedince na odgovornost, zbog njihovog doprinosa tom problemu", navodi se u izvješću.
"Svake godine postoji jedan dan kada količina plastičnog otpada proizvedenog u toj godini premašuje kapacitete sustava gospodarenja otpadom da taj otpad učinkovito zbrinjavaju. U 2023. godini globalna zajednica dosegnut će tu kritičnu točku 28. srpnja".
Zakazali sustavi za recikliranje
Plastičnim otpadom se do ovog trenutka u godini relativno dobro upravljalo, navodi se u izvješću, ali od sada pa nadalje proizvodnja plastike kratkog životnog vijeka rasti će znatno brže nego što sustavi za recikliranje to mogu pratiti.
Dok se sustavi gospodarenja otpadom bore s milijunima tona plastike, u izvješću se upozorava i kako će biti vrlo teško spriječiti istjecanje kemijskih aditiva iz plastičnih proizvoda.
"Trenutno živimo živote koji su nerealistični, toksični i pretjerano plastificirani", izjavio je profesor Terry Collins, ravnatelj Instituta za zelene znanosti na Sveučilištu Carnegie Mellon.
"Kada se takav otpad neispravno zbrinjava i ispušta u okoliš, postojani materijali i štetne kemikalije iz plastike mogu naštetiti zdravlju ljudi i svih živih bića, pa i dovesti do smrti. Štetimo ne samo današnjim generacijama već i budućima”.
Globalni jug
U izvješću se također naglašava da kriza plastičnog otpada nesrazmjerno mnogo utječe na zemlje na "globalnom jugu" i pogoršava socioekonomske probleme.
"Predugo su nejednakosti ugrađene u sadašnji sustav cirkuliranja plastike taj problem učinile nevidljivim za mnoge, dok socijalne, gospodarske i ekološke posljedice tog problema snose zemlje s nižih prihoda i siromašnije zajednice", rekao je John Duncan, voditelj globalne inicijative pri organizaciji WWF.
Samo 12 država, od kojih većina spada u "globalni jug", odgovorno je za 52 posto lošezbrinutog plastičnog otpada na svijetu.
"Spužve za otpad" - države u koje druge zemlje šalju svoj otpad, same po sebi imaju nisku stopu potrošnje plastike, ali i visoku razinu onečišćenja zbog velikih količina uvezenog otpada.
Međutim, nedostatak učinkovitih nacionalnih politika gospodarenja otpadom znači da apsorbirani plastični otpad povećava zagađenje.
Iako je poboljšanje kapaciteta za zbrinjavanje svakako korak u pravom smjeru, Duncan tvrdi da bi veću pozornost trebalo posvetiti samom smanjenju proizvodnje takvog otpada i već kod samog dizajna proizvoda, na početku proizvodnog lanca.
'Plastični otisak'
"Svi mi imamo ključnu ulogu u ovoj krizi. Potrebne su opsežne i ambiciozne intervencije globalnih vlada i korporacija, koje mogu dovesti do promjene, u smjeru održivih proizvodnih praksi," izjavio je Julien Boucher, osnivač i direktor uprave udruge Earth Action.
Mjere relevantne za kapacitete svake zemlje bit će ključne u borbi protiv zagađenja plastikom. Vlade i kompanije također moraju biti osviještene i pozorno pratiti svoj "plastični otisak".
"Ako se na tome ne bude radilo, Dan plastičnog preopterećenja svake godine bit će sve bliže. Ako možemo mjeriti i objavljivati ugljični otisak, zašto ne bismo isto činili i za plastiku?".
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Earth reaches ‘Plastic Overshoot Day’ as waste crisis continues)
