Bugarska vladajuća koalicija predložila je ukidanje ključne ruske koncesije u crnomorskoj luci Burgas preko koje ruski Lukoil takerima dovodi naftu, nadajući se kako će to pomoći Bugarskoj da na jesen uđe u Schengen

Osim toga, jedina bugarska rafinerija za preradu nafte, Neftočim Burgas, također je u vlasništvu Lukoila.

'Svu ključnu infrastrukturu treba kontrolirati država'

Međutim, stranke iz trenutne koalicijske vlade, PP-DB i GERB (EPP) priopćile su u srijedu kako namjeravaju prijevremeno raskinuti koncesiju.

Jedan od lidera stranaka iz koalicijske vlade Kiril Petkov rekao je kako bi svu ključnu infrastrukturu u Bugarskoj trebala kontrolirati država, a posebice onu na granicama.

"Naš strateški cilj je ući u Schengen, i ovo je velik korak prema tome. Taj je korak u skladu i s uredbama Europske unije o sankcijama zbog rata. Stoga jasno ističemo kako je Schengen naš nacionalni cilj", kazao je Petkov.

'Ruska enklava' u Bugarskoj

Posljednjih godina brojni političari i ekonomski analitičari izražavali su zabrinutost kako je Rusija stekla toliki nadzor nad lukom da se ona može opisati kao "ruska enklava" na teritoriju Bugarske.

Štoviše, istraživanja lokalnih medija pokazala su da Bugarska ne može nadzirati količine ruske nafte koja se uvozi u Bugarsku, čime se potencijalno gubi i ogroman prihod od poreza.

"Ovo je korak koji će povratiti državni nadzor nad ključnom infrastrukturom,i korak prema prijemu zemlje u Schengen", navodi se u izjavi koalicije.

Prijedlog je također potpisao i Bojko Borisov, kao čelnik najveće bugarske stranke GERB (EPP), kao i čelnik stranke turske manjine DPS Mustafa Karadayi (Renew), što znači da se skupila dovoljna parlamentarna većina za usvajanje odluke.

Lukoilove aktivnosti u Bugarskoj

Dok su vlade GERB-a bila na vlasti od 2009. do 2021. godine, Borisov je često bio meta kritika zbog predaje državnog nadzora nad Lukoilovim aktivnostima u toj zemlji.

Inicijativi za ukidanje koncesije očekivano se usprotivio otvoreno proruski predsjednik Rumen Radev, koji je u svojem reagiranju za prijedlog optužio "korporativne apetite". Poznat po svojoj potpori Kremlju, dodao je kako je prijedlog "još jedna ishitrena i pogrešna ideja političkih lidera", dodavši kako se samo radi o "kriznom PR-u".

"Nadam se da su napravili procjenu rizika onoga što stoji iza luke jer tamo je i velika logistička baza koja pripada Lukoilu. Kako će luka funkcionirati s tom logističkom bazom, bez koje je prijevoz nafte do rafinerije nemoguć? I najvažnije - kako će to utjecati na cijene goriva?", zapitao se Radev.

Proeuropska vlada u Sofiji

Nakon što je EU krajem prošle godine uvela sankcije za rusku naftu, privremena vlada koju je imenovao Radev donijela je posebnu odluku kojom se potvrdilo produženje ugovora o koncesiji s ruskom tvrtkom do 2046.

Bugarski parlament usvojio je u veljači nekoliko mjera vezanih za rafineriju Burgas u vlasništvu Lukoila. Čak i tada, parlament je rekao kako bi država trebala preuzeti naftnu luku Rozenec, ali za to nije određen krajnji rok.

Od lipnja 2023. Bugarska ima novu proeuropsku vladu koja je zauzela tvrđi stav protiv Rusije i podupire Ukrajinu.

Ne žele da ih Rusija zarađuje na bugarskoj infrastukturi 

Nakon raskida ugovora o koncesiji Lukoil će nastaviti s radom u luci, ali će za to plaćati naknade, dok će država ponovno steći potpuni nadzor nad ključnom lučkom infrastrukturom. To bi vladi omogućilo otvaranje luke za uvoz i druge robe, uz ono što u luku dovozi Lukoil.

"Već godinama govorimo kako bi zemlja trebala povratiti nadzor nad tom lukom. U trenutku kada je Rusija proglasila Bugarsku neprijateljem zbog rata kojeg vodi u Ukrajini, poduzimamo korake na ograničavanju mogućnosti Moskve da koristi bugarsku infrastrukturu i na tome zarađuje", izjavio je Atanas Atanasov iz koalicije PP-DB.

Istodobno, Hristo Aleksiev, bivši ministar prometa u privremenoj vladi koju je postavio Radev, izrazio je bojazan zbog ishitrene odluke, i objasnio kako država posjeduje samo dio lučke infrastrukture, dok Lukoil posjeduje ključne elemente.

Prema njegovim riječima, otkazivanje koncesije spriječit će Lukoil da radi u toj zemlji, što bi moglo izazvati krizu goriva.

"To će imati loš utjecaj na gospodarstvo i na inflaciju", kazao je bivši ministar.

Krajem 2022. godine vlada je započela pregovore s Lukoilom kako bi Bugarska postala glavna baza za europsko poslovanje te ruske tvrtke u zamjenu za obećanje da će godišnje plaćati više od 300 milijuna eura u porezima.

Međutim ta ideja nije zaživjela jer Bugarska nije uspjela ispregovarati izuzeće od europskog embarga na izvoz goriva proizvedenih od ruske nafte.

Lukoil i dalje ima dominantan položaj na tržištu

Aleksiev i dalje brani tu inicijativu, budući da je Lukoil platio 90 milijuna eura poreza u posljednjih pet mjeseci prošle godine - dvostruko više od iznosa kojeg je Lukoil uplatio Bugarskoj u posljednjih 15 godina.

Lukoil, jedna od najvećih kompanija u Bugarskoj po prihodima s godišnjim prometom većim od tri milijarde eura, ima i dalje dominantan položaj na tržištu, unatoč otkrićima prošle godine da se bavi nezakonitom trgovinskim praksom.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Eyeing Schengen, Bulgaria looks to close ‘Russian port’)