EU razmatra niz instrumenata za borbu protiv sve veće spremnosti Kine i Rusije da za geopolitičke svrhe koriste trgovinu i kontrolu ključnih opskrbnih lanaca, navodi se u prijedloga Europske komisije kojeg je na uvid dobio Euractiv
U dokumentu naslovljenom "Europska strategija gospodarske sigurnosti," kojeg je Euractiv vidio prije javnog predstavljanja u utorak 20. lipnja, Europska komisija i šef europske diplomacije Josep Borrell iznijeli su svoje viđenje načina na koje bi EU mogla učiniti svoje gospodarstvo otpornijim i identificirati vanjske prijetnje.
"Ruski agresorski rat protiv Ukrajine pokazao je kako prekomjerno oslanjanje na bilo koju pojedinu zemlju, posebice kada ona ima sistemski različite modele i interese, smanjuje strateške opcije Europe i ugrožava naša gospodarstva i građane," navodi se u dokumentu.
Strateški sektori
EU "sada treba sveobuhvatan i strateški pristup gospodarskoj sigurnosti, smanjenju rizika i promicanju tehnološke prednosti u strateškim sektorima".
Novi strateški dokument Komisije dolazi u trenutku kada se EU trudi smanjiti svoju veliku ovisnost o trećim zemljama koja prijeti njenoj gospodarskoj sigurnosti u slučaju da se pretvori u oružje. Do tog shvaćanja je konačno došlo uslijed borbe za smanjenje ovisnosti o ruskim energentima nakon invazije na Ukrajinu.
Europa i dalje ovisi o kineskim sirovinama
Iako se u strategiji izričito ne spominje Peking, implicitno se očito misli i na Kinu, budući da Europa i dalje ovisi o Kini za nabavu niza ključnih sirovina i tehnologija.
U ožujku je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izložila novu, "kinesku doktrinu" EU, po kojoj, iako ne bi bilo u interesu Europe da se potpuno odvoji od Pekinga, EU bi trebala razmotriti diplomatsko i gospodarsko "smanjenje rizika" (de-risking).
Države članice trenutačno podvojene oko pitanja kako dalje djelovati jer neke od njih ne žele započeti trgovinski rat s Pekingom, glavnim gospodarskim partnerom nekoliko većih država članica EU.
Instrumenti za borbu
U strateškom dokumentu identificira se niz potencijalnih rizika s kojima bi se EU mogla suočiti, s posebnim fokusom na rizike za opskrbne lance, uključujući energetiku i ključnu infrastrukturu poput telekomunikacijskih mreža. Razmatra se i pitanje zaštite od ekonomskih ucjena i "curenja" tehnologije.
Iako se u prijedlogu Europske komisije naglašava da Europa treba ostati otvorena za trgovinu i ulaganja, u njemu se naglašava i potreba da se Unija bolje zaštiti u nekim područjima od sigurnosnog značaja.
To znači ograničavanje pristupa trećih strana ključnim tehnologijama kao što su poluvodiči, istraživački projekti, ili zajednički projekti.
Do kraja godine Europska komisija namjerava predložiti novi instrument kojim bi se uspostavio sustav kontrole za izlazna ulaganja vezana za područje sigurnosti europskih poduzeća u trećim zemljama.
Posebna skupina stručnjaka
EU trenutno nadzire samo izvoz određenih vrsta robe s dvojnom namjenom, odnosno robom koja može imati i civilnu i vojnu primjenu.
Plan Europske komisije je da se u suradnji s državama članicama izradi dodatan popis tehnologija ključnih za gospodarsku sigurnost, koje bi države članice mogle usvojiti već u rujnu ove godine.
"Uspostavit će se nova posebna skupinu stručnjaka iz država članica koji će pomagati u tim zadaćama, čime će se stvoriti novi strukturiran i povjerljiv mehanizam suradnje", navodi se u tekstu.
Međutim, uplitanje Komisije u izdavanje izvoznih dozvola i mjerenje sigurnosnih interesa je na klimavim temeljima jer se radi o nacionalnim nadležnostima koje članice EU žele zadržati.
Očekuje se da će čelnici EU razmotriti prijedlog Europske komisije kada se sastanu na redovnom summitu u Bruxellesu sljedećeg tjedna.
Huawei i ZTE
Europska Komisija predložit će i novu platformu za potporu ključnih strateških tehnologija kako bi se povećala konkurentnost EU i sigurnost lanca opskrbe na kojeg se oslanja. Upozorava se kako je "hitno potrebno više ulaganja kako bi se osiguralo vodstvo EU" u različitim tehnologijama.
Strategija je donesena tjedan dana nakon pokušaja Komisije da potakne zemlje EU, a posebno Njemačku, na uklanjanje opreme visokorizičnih dobavljača poput kineskih telekomunikacijskih divova Huaweija i ZTE-a iz ključne infrastrukture.
Istodobno, namjera je promicati tehnološku prednost u strateškim sektorima, posebno u novim tehnologijama u kojima se zamagljuje granica između civilnog i vojnog sektora, poput kvantnog računalstvo, poluvodiča, umjetne inteligencije, 6G, biotehnologije i robotike.
"Polazište ove strategije jest jasan pogled na izazove i uvažavanje inherentnih napetosti između želje za jačanjem naše otpornosti i želje da EU nastavi uživati korist od svojeg otvorenog gospodarstva i promicanja i zaštite svojih tehnoloških prednosti", navodi se u dokumentu.
Procjena ključnih lanaca opskrbe
Europska Komisija i države članice sad bi trebale napraviti procjenu ključnih lanaca opskrbe i osjetljivih tehnologija, provesti testiranja na stres i utvrditi razinu rizika u smislu otpornosti lanca opskrbe, kibernetičke ili fizičke sigurnosti ključne infrastrukture i "curenja" tehnologije.
Države članice EU će do kraja godine zajednički ocijeniti stanje prioritetnih tehnologija kako bi se utvrdile relevantne mjere zaštite.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: LEAK: EU eyes trade defence tools to protect industrial, defence sectors from China)