Plaće će rasti od 60 do 100 eura, i to već one za lipanj koje se isplaćuju u srpnju, kazao je premijer Andrej Plenković nakon sastanka s predsjednicom Matice hrvatskih sindikata Sanjom Šprem u ponedjeljak

"Odlučili smo ovako obuhvatiti odlukama čak 219.000 službenika u javnim i državnim službama i to tako da bi plaća porasla za 100 eura neto onima koji imaju najmanje plaće s koeficijentom od 0,631 do 1,00. Za 80 eura bi rasla plaća onima s koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura onima s koeficijentom od 1,530 do 1,867", rekao je Plenković nakon sastanka s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi.

Isplata u srpnju

Ova odluka bi se već primjenjivala za plaću u lipnju, a bila bi isplaćena u srpnju, naglasio je. 

U idućim danima dogovorit će memorandum o razumijevanju čiji će rezultat biti donošenje odluke Vlade o isplati privremenog dodatka na plaće za službenike u državnim i javnim službama.

"To treba staviti u kontekst izrade novog Zakona o plaćama javnih i državnih zaposlenika", rekao je premijer Plenković.

Ističe kako je riječ o velikom reformskom zahvatu koji će za nekoliko dana u proces javnog savjetovanja. 

“Cilj tog procesa je da Zakon stupi na snagu 1. siječnja, to će trajati nekoliko mjeseci. Zaključili smo da se trebamo voditi krilaticom: ‘Više daje tko brzo daje’", poručio je Plenković.

Istaknuo je da će sukladno postignutom dogovoru, nekome s najnižim koeficijentom s tih 100 eura povećanja plaća porasti skoro 20 posto.

"To je značajno i ozbiljno povećanje i još jednom potvrđuje našu želju da pomognemo onima koji imaju najniža primanja", rekao je premijer. 

Svima isti regres

Istaknuo je da se razgovaralo i o regresu.

"Ustavni sud se ne slaže s razlikom u visini regresa između članova sindikata i ostalih zaposlenika, pa smo dogovorili da se regres od 300 eura primjenjuje na sve”, rekao je Plenković.

Ovime će biti obuhvaćeni i pravosudni službenici koji u ponedjeljak štrajkaju. 

Odbacuje tvrdnje da povećanje plaća ima veze s izborima

Naveo je da će se na godišnjoj razini za veće plaće izdvajati oko 430 milijuna eura. Do kraja ove godine nešto više od 240 milijuna eura, rekao je premijer, dodavši da je oko 100.000 onih službenika koji će dobiti 100 eura povećanja plaće.

Premijer Plenković je rekao kako je taj dogovor plod višegodišnje suradnje, kvalitetnih razgovora i razumijevanja okolnosti o kojima se nalazimo te naglasio da će ta privremena odluka postati trajna jer će biti ugrađena u buduće plaće temeljem zakona o plaćama. 

Odbacio je da je ovakav dogovor rezultat nadolazećih izbora, strah od štrajka ili dokaz da ima novaca u blagajni. 

"Realnosti su da je država unatoč krizama našla načina da riješi sve te krize", poručio je.

'Nema više razloga za štrajk'

Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem izjavila je nakon sastanka kako su zahtjevi zadovoljeni te istaknula da više nema razloga za štrajk s obzirom da je ovakav dogovor postignut. 

Dodala je kako su na intenciju premijera da se više involvira kako bi vidio specifičnosti svakog pojedinog sustava, imali priliku upoznati ga s izazovima i zahtjevima sindikata.

"Premijer je uvidio kako je potrebno iznaći jedinstveno rješenje za sve zaposlenike javnog i državnog sektora kako bi pristupili zahtjevima na jedinstven način", rekla je Šprem.

"Ovakvo razlikovanje je još više sindikalno nego kad tražimo specifičan dodatak u istom iznosu, s obzirom da postoji više kategorija zaposlenika. Tako da je ovo najsindikalniji pristup dosad u dogovorima između Vlade i sindikata", zaključila je Šprem.

'Zadovoljeni svi zahtjevi sindikata'

"Svi naši zahtjevi pojedinačno kroz granske kolektivne ugovore, za rastom plaća za sve zaposlenike unutar naših svih sektora, su ovim pristupom zadovoljeni, s time da se najviše računa vodilo o kategorijama s najmanjim primanjima", dodala je. 

Naglasila je da se teško bilo koji dodatak može dogovoriti koji bi imao takav efekt za one s najnižim primanjima.

“Spremačice, domari, kuhari, oni sa srednjom stručnom spremom, plaća će im rasti 18 do 20 posto ovom odlukom Vlade", rekla je Šprem. 

Ocjenu ustavnosti ustavnog suda samog Zakona o radu vezano za regres ocijenila je skandaloznom i neprihvatljivom za sve sindikate. 

"Svi su sindikati iskazali volju, nakon 20 godina trpljenja nepravde u odnosima članovi i nečlanovi sindikata, da se to pitanje na pravni način regulira i nađe model u što skorašnjem vremenu. Sindikati ne odustaju od razlikovanja člana i nečlana”, poručila je.