Stanovnici Hrvatske među onima koji najviše paze na troškove telefoniranja, štedljiviji su tek na Malti i u Portugalu

Od 15. svibnja 2019. telefonski pozivi u fiksnoj i mobilnoj mreži ili slanje SMS poruka iz jedne države članice Unije u drugu može  koštati najviše 19 centi po minuti odnosno šest centi po SMS poruci. Te cijene ne uključuju PDV, koji varira ovisno o državi članici vašeg operatera.

Eurobarometar naglašava da je relativno malo anketiranih (40 posto) znalo za ograničavanje cijena, a 53 posto je izjavilo da nema potrebe za međunarodnim pozivima unutar Unije.

Međunarodni poziv ili SMS poruka, u okviru komunikacije unutar EU-a znači poziv na telefonski broj druge države članice s domaćeg mobilnog ili fiksnog telefona dok je korisnik u svojoj zemlji. Kada je korisnik u inozemstvu, nalazi se u roamingu, na koji se primjenjuju propisi EU-a o roamingu, što znači da se pozivi, čak i u drugu državu članicu, naplaćuju kao nacionalni telefonski pozivi.

Pokazalo se da su gotovo tri i pol godine nakon uvođenja novih pravila, najviše koristi od uredbe imali stanovnici Malte (81 posto), slijede Irci (45 posto), Hrvati (43 posto) i Poljaci (40 posto). Eurobarometar navodi, da se pozivi ne odnose na internetske telefonske servise niti na mobilne aplikacije poput Vibera ili Whatsappa.

Hrvati u vrhu po korištenju fiksnih telefona za međunarodne razgovore

Najmanje su jeftinije međunarodne pozive koristili ispitanici u Finskoj (13 posto), Litvi (18 posto), Estoniji (19 posto) i Švedskoj (20 posto). Mobilne telefone za međunarodne pozive u Uniji najredovitije koriste u Luksemburgu (45 posto), Slovačkoj (26 posto) i Austriji (25 posto).

Eurobarometar naglašava da nema bitnih promjena u odnosu na prvu godinu nakon uvođenja novih pravila, jer se broj korisnika međunarodnih poziva od 2020. godine povećao za približno tri posto.

Fiksne telefone za međunarodne razgovore najviše koriste u Luksemburgu (30 posto), Austriji (23 posto) i Hrvatskoj (16 posto). Manje od pet posto ih koristi u Finskoj (1 posto), Italiji i Češkoj (po dva posto), Danskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Latviji (po tri posto) i Estoniji (četiri posto).

Istraživanje je također pokazalo da 27 posto svih stanovnika EU-a koristi međunarodne komunikacije unutar Unije barem nekoliko puta mjesečno, a 20 posto rjeđe.

Izvor: Pixabay

Osim toga devet posto stanovnika svakodnevno koristi pozive ili poruke, bilo putem telekomunikacijske mreže uključujući telefonske pozive ili tekstualne poruke ili putem interneta što se odnosi na videopozive i internetske poruke.

Ispitanici koji imaju poteškoća s plaćanjem računa (39 posto) više su ili duže telefonirali preko svog mobilnog telefona nakon uvođenja ograničenja cijena 2019. godine od onih koji nikada nemaju financijskih problema (29 posto).

Gotovo polovica državljana Hrvatske ne koristi aplikacije za komuniciranje

U istraživanju se napominje da je 40 posto anketiranih izjavilo da preferira korištenje mobilnog telefona za međunarodnu komunikaciju unutar EU-a, oko petine radije koristi razne internetske usluge.

Širok raspon načina komunikacije koristi 47 posta stanovnika EU-a koji komuniciraju s inozemstvom. Telefoniranje mobilnim telefonom primarni je način komunikacije za 22 posto Europljana, dok je za 15 posto to telefoniranje putem fiksnih telefona.

Isto toliko, 15 posto koristi internetske aplikacije koje ne pozivaju telefonski broj, a 13 posto koristi internetske aplikacije koje pozivaju telefonski broj. Za tekstualne poruke, 16 posto šalje međunarodne SMS poruke, a 15 posto koristi instant internetske poruke.

Putem internet aplikacija, uključujući video pozive (VoIP), nikad ne komuniciraju anketirani u Portugalu (83 posto), Španjolskoj (81 posto) i Italija (79 posto), dok u još šest zemalja nešto manje od polovice kaže isto i to na Cipru (40 posto) te u Rumunjskoj (44 posto), Slovačkoj (45 posto), Estonija i Malta (po 46 posto) te Hrvatskoj (47 posto).

U Hrvatskoj se jako pazi na troškove telefoniranja

Na pitanje o prvom i drugom preferiranom načinu međunarodnog komuniciranja ispitanika, 40 posto anketiranih navodi da radije koriste mobilni telefon, 23 radije poseže za internetskim aplikacijama koje ne zahtijevaju telefonski broj, 22 posto za internetskim uslugama slanja poruka, a 19 posto koristi internetske aplikacije koje zahtijevaju telefonski broj.

Najmanje su popularni SMS i fiksni telefoni – 15 odnosno 10 posto. Točno polovica anketiranih temelji svoje preferencije na praktičnosti korištenja njihovog načina komunikacije, dok 37 gleda na cijenu.

Među onima koji gledaju na troškove, su ponovno u vrhu hrvatski građani (63 posto), ispred kojih su stanovnici Malte (67 posto) i Portugala (69 posto). Najmanje na troškove gledaju u Finskoj (25 posto), Švedskoj (32 posto) i Nizozemskoj (34 posto).