Skupina od devet država članica EU je u četvrtak, 4. svibnja, pokrenula novi pokušaj predvođen Njemačkom za reformu načina na koji se donose odluke o vanjskoj politici i obrani, i to nakon što već godinama traju prijepori oko tog pitanja

Cilj im je "poboljšati učinkovitost i brzinu donošenja odluka o vanjskoj politici" s obzirom na "ruski agresorski rat protiv Ukrajine i sve veće međunarodne izazove s kojima se suočava EU."

Kvalificirana većina umjesto konsenzusa

"Vanjska politika EU treba nove, prilagođene, procese i postupke kako bi se ojačala EU kao akter vanjske politike" a "poboljšano donošenje odluka ključno je i za to da EU bude spremna za budućnost," rekli su predstavnici tih zemalja u zajedničkoj izjavi.

Umjesto pravila da se odluke moraju donositi jednoglasno, ta skupina zagovara primjenu kvalificirane većine u odlučivanju o ključnim pitanjima vanjske politike i obrane.

To znači da bi za neku odluku bilo potrebno da se s njom slaže 15 od 27 država članica, i da one zajedno čine najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU koje broji oko 450 milijuna ljudi. Takav sustav bi išao na ruku Francuskoj i Njemačkoj, dvjema najmnogoljudnijim zemljama EU.

"Činjenica da trenutno svaka odluka zahtijeva jednoglasno slaganje pokazala se kao faktor koji usporava našu sposobnost reakcije u situacijama kada brzina igra ključnu ulogu", rekao je neimenovani diplomat za Euractiv.

"Ako želimo biti geopolitički akter, moramo biti sposobni brzo i odlučno djelovati," dodao je.

Problem istočne Europe

Iako se sve države članice i institucije EU slažu da se često odlučuje prekasno, posebno u kriznim situacijama, prethodni pokušaji promjene načina glasanja su propali jer manje države - a posebno one istočnoeuropske - strahuju da bi kvalificiranom većinom mogle biti ignorirane.

Trenutno se taj sistem koristi za većinu područja o kojima se odlučuje na razini EU, ali ne i za vanjsku i sigurnosnu politiku jer one spadaju u nacionalnu nadležnost pojedinih država.

"Ako postoji nešto što se pokazalo u zadnjih deset godina, onda je to da se istočne Europljane nije slušalo kada se radi o Rusiji, a neke zapadnoeuropske zemlje još uvijek vjeruju da su bili apsolutno u pravu kad su nas ignorirali zbog našeg 'rusofobije'", rekao je za Euractiv neimenovani istočnoeuropski diplomat.

Austrijski kancelar protiv prijedloga

"Mogu vam odmah postaviti pitanje: Što bi se dogodilo sa sankcijama protiv Rusije ili odlukom da se zaštite neke manje europske zemlje - ne nužno vojno, nego politički - ako velike zapadnoeuropske zemlje odluče da to nije politički ili ekonomski izvedivo," dodao je.

Austrijski kancelar Karl Nehammer usprotivio se prijedlogu "Skupine prijatelja", naglašavajući da pronalaženje konsenzusa unutar EU može biti "iscrpljujuće", ali da je to "dodana vrijednost demokracije i raznolikosti".

"Raznolikost europskih zemalja nije teret", rekao je Nehammer u četvrtak u obraćanju austrijskom parlamentu.

"Rasprave koje imamo u Europskom vijeću do 3.30 ujutro su povremeno malo zamorne, ali vrijedi ih imati," dodao je.

Nepremostive prepreke?

Da bi se otvorili razgovori o promjeni ugovora potrebna je jednostavna većina od 14 od 27 država članica EU. Međutim, svaki pravno obvezujući dogovor o ovom pitanju zahtijevao bi da ga ratificira svih 27 država.

Dodatna prepreka je u tome što bi neke države članice vjerojatno išle na referendum o ovom pitanju, a takav korak je 2005. godine doveo do odbijana novog ustavnog sporazuma o EU.

"Skupina prijatelja" najavila je da će svoje aktivnosti koordinirati s institucijama EU i tijesno surađivati sa svim državama članicama, i usput pozvala i sve druge zemlje da im se pridruže u reformi.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Nine EU members states renew push to change foreign policy decision-making)