Litva, Latvija i Estonija traže od ostalih članica NATO-a da pojačaju sustave protuzračne obrane u sklopu novog plana obrane cijelog saveza koji bi trebao biti usvojen na summitu u srpnju

"Trebaju nam novi planovi za obranu, osobito za istočnu granicu, i rješenje za rotacije protuzračne obrane u zemljama na istoku NATO saveza," rekao je tadašnji ministar vanjskih polova Estonije Urmas Reinsalu na ministarskom sastanku saveza u travnju.

Članice NATO saveza dogovorile su u lipnju 2022. na summitu u Madridu povećanje svoje pristunosti na istočnoj granici kao dio politike odvraćanja napada i povećanja borbene spremnosti.

Skupa oprema

Ulaganja u skupe sustave za protuzračnu obranu u baltičkim zemljama mogao bi biti jedan od dijelova te slagalice za jačanje kolektivne obrane, rekli su neimenovani diplomati iz NATO saveza. Stoga i teret nabave trebaju podijeliti sve članice.

Baltičke zemlje traže sva moguća sredstva za obranu svojeg zračnog prostora - zrakoplove, kopnene jedinice, i osoblje, rekao je neimenovani diplomat za Euractiv, dok je drugi sugovornik kao ključne istaknuo rakete zemlja - zrak.

"Treba nam trajni sustav, umjesto spontanih rotacija... Želimo imati održiv sustav protuzračne obrane," rekao je jedan od diplomata.

Estonija će, zajedno s Latvijom, nabaviti raketne sustave srednjeg dometa, "no dobit će ih tek 2025. godine."

Na prošlogodišnjem summitu NATO saveza u Madridu "upućeni su apeli da se isporuče sustavi protuzračne obrane na istočnu granicu, ali ništa se u praksi nije dogodilo," izjavio je isti taj diplomat iz jedne od baltičkih zemalja za Euractiv u travnju.

Novi vojni planovi obrane

Na summitu NATO saveza u Vilniusu, će se održati u srpnju, članice tog vojnog saveza trebale bi se dogovoriti o novim planovima regionalne obrane nakon što su za to dobile nacrt krajem travnja.

Taj zahtjev je potaknuo rat Rusije protiv Ukrajine, koji je počeo u veljači 2022. Jedna od lekcija tog rata jest potreba da se ojača protuzračna obrana, rečeno je iz diplomatskih izvora Euractivu, jer njome se ne štiti samo zračni prostor, već i snage i oprema na zemlji.

Drugi razlog je potreba da se popune zalihe dodatnom opremom i streljivom, nakon što su se iste ispraznile zbog slanja u Ukrajinu, kao i potreba da se moderniziraju vojne snage, osobito u istočnoj Europi.

Zračni prostor baltičkih zemalja već nadziru druge članice NATO saveza, u programu nazvanom Baltic Air Policing (BAP). Program je nastao 2004. kad su se te zemlje učlanile u NATO savez,jer nisu bile u stanju vlastitim snagama nadzirati svoj zračni prostor i kako bi se Rusiju odvratilo od potencijalne agresije.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Baltics look to NATO for air defence support in new defence plans)