Nisam naklonjena širokim predizbornim koalicijama jer su one teško održive, kaže potpredsjednica SDP-a i zastupničkog kluba S&D u Europskom parlamentu u odgovoru na pitanje što misli o koalicijama u koje bi SDP mogao ući

Zadovoljstvo zbog usvajanje zabrane ugrađenih kvarove i programiranog zastarijevanja proizvoda na Odboru nije skrivala zastupnica SDP-a i potpredsjednica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) u Europskom parlamentu Biljana Borzan, koja se za zaštitu potrošača od ugrađenih kvarova, bolju mogućnost popravaka i dostupnije rezervne dijelove bori već gotovo desetljeće.

Cilj nove europske regulative je i smanjenje pretjeranog bacanja potrošačkih dobara i trošenja resursa, a građani bi dobili mogućnost izbora održivije opcije pri kupnji. Zabrana bi trebala postati dio nove EU Direktive o osnaženju položaja potrošača u zelenoj tranziciji, za koju je Borzan glavna autorica i pregovaračica.

Očekuje se da EP prihvati zakon u travanju, nakon čega kreću pregovori između EP, Vijeća EU i Europske komisije tijekom kojih će se odrediti kada će direktiva biti primijenjena, vjerojatno za godinu ili dvije.

Borzan je u razgovoru za Euractiv  dodatno pojasnila dobrobiti novog zakona za građane, a najavila je i završnu bitku s lobistima velikih proizvođača, koji s odredbama zakona nisu sretni. Kao potpredsjednica SDP-a, govorila je i o pripremama stranke za parlamentarne izbore u Hrvatskoj kao i svojim planovima za nastavak političke karijere.

EURACTIV:Trebalo je desetak godina Vašeg intenzivnog zastupničkog rada u Europskom parlamentu da bi potrošače zaštitili od ugrađenih kvarova. Što zakon konretno donosi građanima?

BORZAN: Dugotrajnije uređaje, više vrijednosti u novčaniku, a manje na otpadu. Presretna sam, ovime privodim kraju borbu za zaštitu potrošača od ugrađenih kvarova koju sam započela još 2014. godine!

Zakonom ćemo osigurati dulje trajanje uređaja, bolju mogućnost popravaka i servisa te jeftinije i dostupnije rezervne dijelove. Bit će protuzakonito reklamirati da uređaj, na primjer, veš-mašina, ima garantiran broj radnih sati ukoliko to nije tako. Nadalje, neće biti moguće prodavati uređaje koji se ne mogu popraviti, bez da se o toj činjenici informira kupca. Dokidamo još jednu iritantnu praksu, prodaju dobara koja traže zamjenu potrošnih dijelova ranije nego je nužno, na primjer kad printer počne signalizirati da nema boje, iako je toner još relativno pun.

EURACTIV: Na koje skupine tehničkih proizvoda se najviše odnosi zabrana? Spomenuli ste perilice rublja i tonere za printere, a tijekom raprave na Odboru EP i kontrolor za Nintendo Switch kao napravu s dokazano ugrađenim kvarom.

BORZAN: Teoretski se odnosi na sva dobra koji nisu primjerice hrana i hrana za životinje, odnosno koja su podložna EU pravilima o garancijama. Ja sam se najviše fokusirala na elektroničke uređaje, prema istraživanjima najviše se kvare mobiteli, perilice za rublje, televizori, usisivači, laptopi i hladnjaci. No pravila će biti primjenjiva i na odjeću.

EURACTIV: Kada očekujete da bi zakon mogao zaživjeti? Tijekom rasprave ste spominjali i sve veće pritiske onih koji masno zarađuju na tome što se uređaji kvare i bacaju. Mogu li bitnije utjecati na konačni zakon ili ga čak zaustaviti?

BORZAN: Nakon glasanja na odboru sve mora potvrditi cjelokupni Europski parlament, vjerojatno u travnju. Prilikom tog glasanja se mogu neke stvari izmijeniti, lobisti će se sigurno upregnuti da se to i dogodi, da razvodne neke odredbe. Ja ću bdjeti kao kobac nad postignutim rezultatima, a u prilog mi ide činjenica kako su svi zastupnici osim jednog podržali prijedlog u odboru.

EURACTIV: Očekujete li da će uređaji nakon implementacije zakona poskupjeti?

BORZAN: To je teško predvidjeti, no ako se to i dogodi, građani će profitirati činjenicom da će im kupljeni uređaji dulje trajati i što će se dati popraviti, što sada nije slučaj.

EURACTIV: Kakve posljedice mogu očekivati proizvođači, koji ipak na neki način nastave izrađivati uređaje s ugrađenim kvarovima i programiranim zastarijevanjem proizvoda?

BORZAN: Ukoliko žele poslovati na zajedničkom tržištu EU, proizvođači će morati poštovati europska pravila. U protivnom će ih Europska komisija i države članice radi nepoštivanja zakona penalizirati, kao što se to uostalom dogodilo Appleu, Google i ostalima kojima su razrezane kazne u milijardama eura. Europsko tržište je prebogato i preveliko da si bilo tko može dopustiti da na njemu ne posluje.

EURACTIV: Koliko se su šanse, da ova zabrana postane dio nove EU direktive o osnaženju položaja potrošača u zelenoj tranziciji?

BORZAN: Tijekom rada na prijedlogu sam bila u stalnom kontaktu s Europskom komisijom, s čijim smo stručnjacima "peglali“ formulacije da budu pravno prihvatljive i provedive. Nadalje, konzultirali smo se i sa švedskim predsjedanjem Vijeća, tako da znamo kako su i oni na tragu istih rješenja kao i Parlament, stoga sam vrlo optimistična.

EURACTIV: Koliko ste zadovoljni stanjem prava potrošača u Hrvatskoj? Koje su najčešće pritužbe koje dobivate od građana i na čemu ćete još raditi kao zastupnica u Europskom parlamentu?

BORZAN: Prema podacima istraživanja Europske komisije, čak 87 posto građana Republike Hrvatske ne poznaje dobro svoja potrošačka prava. Građani, naime, više vjeruju da će im trgovci pomoći riješiti problem, nego tijela javne vlasti. Povjerenje naših građana u javne institucije vrlo je slabo. Savjetovališta i udruge naši su potrošači prepoznali kao saveznike, a s radom javnih službi koje bi im trebale biti na usluzi u prosjeku nemaju pozitivna iskustva.

Nažalost, moram reći kako je Hrvatska i u tom kontekstu na europskom dnu. Moj ured je svakodnevno zatrpan upitima građana o njihovim pravima, što ukazuje na frustraciju hrvatskih potrošača i njihovu potrebu da istjeraju pravdu. Raspon tema je jako velik, od kvarenja uređaja i prijevara s hranom do pritužbi na rad javnih službi, odnosno prijava mogućih slučajeva korupcije. Ja pomognem savjetom i informacijama kad mogu, ili upućivanjem na mjerodavnu adresu kad ne mogu.

EURACTIV: Kako komentirate sve manju popularnost SDP-a među biračima u mjesečnim istraživanjima rejtinga stranaka? Što SDP čini, da bi vratio povjerenje građana za eventualnu pobjedu na izborima?

BORZAN: Očito je kako se u hrvatsko društvo u cjelini uvukao defetizam, što govore i rezultati anketa kako s jedne strane ogromna većina građana smatra da Hrvatska ide u lošem smjeru, a onda u istoj toj anketi se većinom izjašnjavaju za HDZ.

SDP se predugo bavio samim sobom i u posljednje vrijeme je vraćen fokus na ono što je bitno, na probleme koji se tiču naših građana. 

S druge strane, mislim da je svima jasno kako su Hrvatskoj nužne promjene jer imamo nikad korumpiraniju Vladu od neovisnosti, s bezbroj koruptivnih afera i uhićenih ministara. Nama u izbornoj godini predstoji da svojim kvalitetnim ljudima, programom i idejama, od kojih je jedna svakako i "Plan za stan", vratimo povjerenje birača i s jednom novom energijom spremni dočekamo izborne cikluse koji slijede.

EURACTIV: Koja je realna predizborna koalicija u kojoj bi SDP išao na iduće parlamentarne izbore? Kao glavni partner se spominje Možemo!. Može li doći do šire koalicije koja bi zahvatila i centar ili čak desni centar?

BORZAN: Jasno mi je da se nakon ovakvih trenutnih rezultata istraživanja sve više govori o širokoj koaliciji, ali nisam pobornik iste. Takve koalicije su jako teško održive i smatram kako u eventualne koalicije ipak trebamo ići s nama srodnim strankama i programom. Osobno se ne mogu zamisliti u koaliciji s ljudima iz izrazito desnih stranaka, samo iz razloga da bi se pobijedilo na izborima.

EURACTIV: Približava se izborna "supergodina". Hoćete li biti kandidakinja SDP-a za novi mandat u Europskom parlamentu ili ćete se intenzivnije posvetiti politici u Hrvatskoj? 

BORZAN: O svim takvim odlukama razgovarat ćemo na stranačkim tijelima kad za to dođe vrijeme. Ono što je meni najvažnije jest da građani prepoznaju moj rad i trud u Europskom parlamentu, a svakako imam još dovoljno motiva i želje nastaviti i dovršiti neke projekte koji će nakon ovog mandata ostati nedovršeni.