Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, u suradnji s portalom ZGRADOnačelnik.hr, organizirao je konferenciju „Nevidljivo lice energetskog siromaštva – ženska perspektiva".
O trenutnom stanju i prijedlozima rješenja za smanjenje energetskog siromaštva te o pravednoj energetskoj tranziciji, uzimajući u obzir položaj žena, raspravljali su: zastupnice u Europskom parlamentu Romana Jerković (SDP/S&D) i Sunčana Glavak (HDZ/EPP), zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić, Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar i Ivan Ivanković, pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba. Gostima se uvodno obratila voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Staničić.
Uvodno izlaganje o stanju energetskog siromaštva u Hrvatskoj održala je Miljenka Kuhar iz Društva za oblikovanje održivog razvoja, izdvojivši kako rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU-u u 2021. godini je veći za žene (22,7 %) nego za muškarce (20,7 %). Prema podacima za 2021., u Hrvatskoj 16, 6% populacije kasni s plaćanjem računa za energiju, a 5,7 % građana nije u mogućnosti održati dom adekvatno toplim.
Jerković: Žene treba dodatno osnažiti kroz aktivnije sudjelovanje u tržištu rada
Zastupnica Romana Jerković (SDP/S&D) poručila je kako je i prije inflacije velik broj građana bio u energetskom siromaštvu, a nedavne krize, od pandemije koronavirusa do ruske agresije na Ukrajinu, dodatne su produbile tešku situaciju. Energetsko siromaštvo je itekako ovisno o drugim negativnim socijalnim pojavama poručila je zastupnica i dodala da generatore energetskog siromaštva treba tražiti u svim politikama - energetskoj, stambenoj, poreznoj, socijalnoj, klimatskoj, te uložiti dodatne napore u definiranju, sustavnom praćenju i suzbijanju ovog problema. Zastupnica je istaknula i rodnu dimenziju: “Žene se suočavaju s brojnim izazovima - prekarni rad, rad na određeno, sporo napredovanje u karijeri, žene za isti rad primaju prosječno 13% manju plaću od muškaraca, a mirovine su im u prosjeku 29% niže od mirovina muškaraca. Žene treba dodatno osnažiti kroz aktivnije sudjelovanje u tržištu rada“. Jerković je podsjetila na povijesno važan program RePowerEU kao krovni program energetske tranzicije i njegovo uključivanje u nacionalne planove oporavka, kako bi se povećala neovisnost o ruskim fosilnim gorivima, ubrzala zelena tranzicija i suzbilo energetsko siromaštvo.
Glavak: Žene više ispaštaju jer su manje plaćene
Zastupnica Sunčana Glavak (HDZ, EPP) podsjetila je da je u ovom mandatu Europski parlament usvojio Zeleni plan i zakonodavni paket „Spremni za 55 %“ čiji je cilj pripremiti EU za prelazak na ugljično neutralno gospodarstvo. Kako bi se u toj tranziciji zaštitili siromašnija kućanstva, ugroženije skupine građana i male tvrtke, uspostavljen je i Socijalni fond za klimatsku politiku čiji je ukupni proračun 16,4 milijarde eura do 2027. godine, istaknula je zastupnica. Dodala je da je nažalost u toj ugroženoj skupini nesrazmjeno velika zastupljenost žena koje općenito „više ispaštaju jer su manje plaćene“, iako su prema statistici u pravilu obrazovanije. „Brojke su neumoljive“, kazala je Glavak, te istaknula kako će, prema podacima UN-a iz 2022., na globalnoj razini biti potrebno čak 286 godina za zatvaranje praznina u pravnoj zaštiti žena. „Što se tiče participacije žena u političkom prostoru, u parlamentima, trebat će nam 40 godina, a čak 140 za dosizanje ravnopravne zastupljenosti na tzv. pozicijama moći. Dakle, nismo baš puno napredovali“, zaključila je zastupnica. Raspravljajući o aktualnim izazovima unutar Europske unije, uključujući rat u Ukrajini, inflaciju i porast životnih troškova, Glavak je istaknula da se unutar Europskog parlamenta stalno raspravlja što se može napraviti za ublažavanje tih kriza. Kad je riječ o energetskom sektoru, odgovor može biti zajednička nabava na europskoj razini, po uzoru na zajedničku kupovinu lijekova ili cjepiva tijekom pandemije, kazala je Glavak.
Vlašić: Potrebno je izraditi vodič za građane
Irena Križ Šelendić osvrnula se na sufinanciranja energetske obnove zgrada i kuća kao dio programa suzbijanja energetskog siromaštva, te poručila kako su trenutno na raspolaganju adekvatna sredstva da se osigura kontinuirana, a da je izazov osigurati dovoljno građevinskih kapaciteta za obnovu svih zgrada. Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić među ostalim je poručila kako je prvi korak u adresiranju kompleksnog pitanja energetskog siromaštva međusektorska analiza i zajednička definicija energetskog siromaštva, te vodič za građane koji bi na jednom mjestu pružio objedinjene informacije o svim njihovim pravima i mogućnostima zaštite u kontekstu energetskog siromaštva, s obzirom da trenutno odgovore moraju tražiti sektorski, po resorima graditeljstva, zdravstva itd. Ivan Ivanković osvrnuo se na Grad Zagreb, koji prvi u Hrvatskoj ima Program suzbijanja energetskog siromaštva do 2030.godine. 74 milijuna eura rasporedilo bi se u gradskom proračunu do 2030. godine, a mjere bi se financirale još i iz Nacionalnog plana oporavak i otpornosti (NPOO) te fondova Europske unije. Dražen Jakšić je istaknuo da Hrvatska ima velik potencijal u obnovljivim izvorima energije te da se više napora treba ulagati u primjenu novih tehnologija.
Konferenciju je moderirao Tin Bašić (ZGRADOnacelnik.hr) a zaključni govor i osvrt na konferenciju dale su Višnja Grgasović, načelnica Sektora za klimatsku politiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Anamari Majdandžić iz Društva za oblikovanje održivog razvoja.