Ljudska prava

NAJVIŠE AZILANATA OD 2016. GODINE: U Europskoj uniji, Švicarskoj i Norveškoj lani gotovo milijun ljudi tražilo azil

Autor Hina

Broj zahtjeva za azilom porastao je lani za više od 50 posto u odnosu na 2021. godinu, pokazuju podaci Agencije EU za azil

Tražitelji azila u Bruxellesu
Izvor: HATIM KAGHAT / Belga Press / Profimedia

Čak 966.000 tražitelja azila zabilježeno je 2022. godine u članicama EU, kao i u Švicarskoj i Norveškoj, a radi se o rekordnom broju od 2016. kada je trajala izbjeglička kriza, objavila je u srijedu Agencija EU za azil (EUAA). 

Zahtjevi za azil, koje većinom podnose Sirijci i Afganistanci, porasli su više od 50 posto u odnosu na 2021. godinu, pokazuju podaci europske agencije. 

Broj tražitelja azila porastao zbog ukidanja epidemioloških mjera, krize hrane i ratova

Povećanje broja tražitelja azila se dijelom pripisuje ukidanju mjera ograničenja vezanih uz pandemiju Covida-19, ali i stanju u svijetu s krizom hrane i ratnim sukobima, ističe EUAA. 

Spomenutom broju tražitelja azila treba pridodati i četiri milijuna Ukrajinaca koji su zbog rata napustili zemlju i u EU uživaju status privremene zaštite, dodaje agencija i ističe da kombinacija ta dva čimbenika predstavlja golemi teret za "nacionalne sustave za prihvat ljudi". 

Tijekom izbjegličke krize broj tražitelja azila 2015. je dosegao 1,3 milijuna, a 2016. godine 1,2 milijuna. 

Ove godine je među azilantima i najveći broj maloljetnika bez pratnje od 2015. 

Azil u Europi najviše traže Sirijici i Afganistanci

Uz Sirijce (132.000) i Afganistance (129.000), veliki je broj i tražitelja azila iz Turske, njih 55.000, iz Venezuele 51.000, Kolumbije 43.000, Pakistana 37.000, Bangladeša 34.000 i Gruzije 29. 000. 

Za državljane Venezuele i Kolumbija nije potrebna viza za ulazak u europski prostor. 

Među tražirteljima azila i 17.000 Rusa

Ukrajinci, kojima je u ožujku 2022. Bruxelles odobrio poseban status privremene zaštite, podnijeli su 28.000 zahtjeva za azilom.

To isto je učinilo 17.000 Rusa. 

Oko 40 posto zahtjeva 2022. je pozitivno riješeno, što je također najveći broj u posljednjih pet godina. 

Najviše pozitivnih rješenja otpada na Sirijce (94 posto), Bjeloruse (88 posto) i Ukrajince (86 posto). 

Najmanje pozitivnih rješenja je izdano za državljane Indije, Moldavije, Vijetnama i Sjeverne Makedonije, svega jedan posto, te Tunisa i Bosne i Hercegovine dva posto, kao i Venezuele, Srbije i Nepala tri posto.