Nakon poništenja prekršajnih prijava koje su zaradili humanitarni radnici na grčkom otoku Lezbosu, europarlamentarka Grace O'Sullivan rekla je da buduća zakonska infrastruktura mora zaštiti nevladine organizacije i misije spašavanja.
Sudski proces u kojemu je 24 humanitaraca koji su migrantima pružali pomoć optuženo za nezakonite radnje koje su vlasti opisale kao “špijuniranje i sudjelovanje u krijumčarenju ljudi” počelo je 10. siječnja na grčkom otoku Lezbosu.
Konačna presuda donesena je tri dana kasnije. Optužnica je poništena za svih 22 stranih državljana na optuženičkoj klupi, i to zbog proceduralne pogreške. Za ostalo dvoje grčkih državljana slučaj će biti prebačen na sud niže instance, gdje će im se po optužnici suditi za pomaganje kriminalnoj organizaciji i krivotvorenje.
“Ishod današnjeg suđenja je u osnovi besmislen. Znajući da se cijeli slučaj bazira na vrlo slabašnim temeljima i bez ikakvih spomena vrijednih dokaza, tužitelji su pokušali što više razvući cijelu priču,” rekla je Euractivu O'Sullivan, koja je došla na Lezbos stati u obranu irskog državljanina iz njene izborne jedinice, Seana Bindera, koji je na optuženičkoj klupi.
“Imajući to na umu, oslobađajuća presuda će ipak donijeti određeno olakšanje optuženicima koje se sudski progoni već više od pet godina. Još uvijek im prijete krivične prijave koje bi se mogle vući još deset ili više godina, ako tužitelji opet odluče koristiti takvu kukavičku taktiku,” rekla je O'Sullivan.
Prekršajne prijave s kojima su bili suočeni optuženici zbog svojih aktivnosti u grčkim teritorijalnim vodama 2018. godine odlaze u zastaru nakon pet godina, što znači da je sudska presuda praktički ukinula cijeli slučaj.
Međutim, po grčkom zakonu za krivična djela zastara stupa na snagu tek nakon 20 godina. Zasad se grčke vlasti nisu oglasile kakvi su im daljnji planovi i kada bi mogli pokrenuti novo suđenje po tim točkama optužnice, niti u kojoj fazi tog procesa se trenutno nalaze, Euractivu je rekla humanitarna organizacija Fenix koja prati taj slučaj i koja se bavi pružanjem pravne pomoći.
'Neprijateljska atmosfera za građansko društvo'
“U središtu nove azilantske politike mora biti potreba da ugradi zakonska zaštita za ulogu koju imaju nevladine organizacije i građanske akcije potrage i spašavanja,” rekla je O'Sullivan.
U izjavi danoj prije presude, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović rekla je sljedeće: “Neprijateljska atmosfera u kojoj branitelji ljudskih prava, civilno društvo i novinari moraju raditi u Grčkoj već je nekoliko godina razlog za zabrinutost.”
“Napadi na ljude koji staju u obranu ljudskih prava i pojedince koji djeluju iz solidarnosti ne samo da nije u skladu s međunarodnim obavezama tih država, već i predstavlja prijetnju radu na ljudskim pravima,” dodala je.
Utjecaj kojeg to ima na civilno društvo jasno je vidljiv, rekao je za Euractiv predstavnik organizacije Fenix, koja ima sjedište na Lezbosu. “Trenutno nema nijedne misije potrage i spašavanja u Egejskom moru, što je dovelo do povećanog broja smrtnih slučajeva.”
“Može se osjetiti da su ljudi oprezniji kad govore o određenim temama. To se može vidjeti u svakodnevnom životu.”
Novi sporazum o migracijama i azilu Europske unije
U rujnu prošle godine Europski parlament i Europska komisija dogovorili su hodogram koji bi trebao dovesti do usvajanja novog sporazuma o migracijama i azilu Europske unije. Radi se o nizu dokumenata koji bi trebali stvoriti ujednačen pristup EU po pitanju relokacija migranata. Do tog sporazuma bi trebalo doći prije isteka sadašnjeg mandata, u proljeće 2024. godine.
“Nadam se da je EU u stanju izgraditi bolju infrastrukturu za azilante i migracije, koja bi onda zamijenila takozvani Dublinski režim,” rekla je O'Sullivan.
Po tzv. Sporazumu iz Dublina, osoba koja traži azil u EU mora predati zahtjev u prvoj zemlji u koju dođe, što se primjenjuje na sve zemlje EU kao i na Island, Švicarsku, Lihtenštajn i Norvešku.
“Međutim, kad sam ovaj tjedan posjetila Lezbos vidjela sam na što se točno troši ogroman dio EU fondova: na izgradnju zatvorenih izbjegličkih kampova koji nalikuju na zatvore, na financiranje graničnih patrola koje migraciju čine smrtonosnijom, i operacije Frontexa za koje je dokazano da prikrivaju ilegalni pushback,” nastavila je O'Sullivan, europarlamentarka iz skupine Zelenih.
U srpnju prošle godine, istraga koju je proveo europski ured za suzbijanje korupcije OLAF utvrdila je da je agencija EU za zaštitu vanjske granice Frontex, u vrijeme dok joj je na čelu bio Fabrice Leggeri, sudjelovala u akcijama grčkih vlasti u kojima su tjerali čamce koji prelaze Egejsko more da se okreću nazad i vraćaju u Tursku.
“Sean Binder, Sarah Mardini i ostali sad bi još deset godina mogli kroz ovo prolaziti. Ishod današnje odluke značajno narušava ozbiljnost i preostalih optužbi s kojima su suočeni. Stoga pozivamo grčke vlasti da odbace optužbe i puste humanitarne radnike da nastave na ovom otoku obavljati svoj posao koji je od ključne važnosti,” zaključila je O'Sullivan.
(Originalan članak pročitajte ovdje: MEP: New EU asylum policy must protect search and rescue missions, NGOs)
