Lideri EU su na posebnom summitu u četvrtak usvojili zaključke iz kojih se iščitava najoštriji stav prema migracijama u posljednjih nekoliko godina, zbog porasta broja migranata u EU, najvećeg u proteklih sedam godina.
Upravljanje migracijama isplivalo je na vrh dnevnog reda EU, nakon što je u 2022. zabilježen nagli porast broja migranata. Prošle godine je agencija Europske unije za nadzor vanjskih granica Frontex registrirala oko 330.000 neregularnih prelazaka granice, a službe za imigraciju pojedinih država našle su se preopterećene i zatrpane ogromnom količinom neriješenih molbi za azil.
"Moramo povući kočnicu kad se radi o ilegalnoj migraciji u EU," rekao je austrijski kancelar Karl Nehammer na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu. Nehammerove vlada je bila pokrenula zasad još neuspješan prijedlog da se europskim sredstvima financira izgradnja ograde na granici Bugarske i Turske. "Treba nam novac za to, bez obzira hoćete li to opisati kao 'ogradu' ili kao 'graničnu infrastrukturu'," rekao je Nehammer.
Prijedlog da se europskim novcem gradi ograda drugi lideri EU nisu podržali, a šef diplomacije EU Josep Borrell rekao je da "ljudi dolaze jer u njihovim vlastitim zemljama nema budućnosti, nema mira, nema stabilnosti."
"U ovom trenutku razgovaramo o granici između Bugarske i Turske... ali to neće biti dovoljno, pa ćemo onda imati neke nove ograde i opet neke nove zidove... Je li onda zaključak da želimo tvrđavu u Europi?" zapitao je premijer Luksemburga, XavierBettel.
Konsenzus o oštrijim odredbama
Međutim, dužnosnici EU rekli su da ipak postoji konsenzus o oštrijim odredbama u zaključcima sa summita, u kojima se prijeti suspenzijom ekonomske pomoći, bescarinskog trgovinskog režima, i izdavanjem viza za države koje odbijaju primiti nazad ljude kojima je odbijen zahtjev za azilom.
Prema izjavi sa summita Europska unija namjerava pritom "koristiti sve relevantne mjere, instrumente i alate na raspolaganju EU - uključujući i diplomaciju, razvojnu pomoć, trgovinu i vizni režim, kao i legalnu migraciju."
To pravo Europske unije da se povežu pomoć stranim zemljama i suradnja po pitanju migracija zapravo već postoji više od 20 godina, po sporazumu iz Cotonoua (Cotonou Agreement) iz 2000. kojeg su sklopile EU i ACP, skupina od 78 afričkih, karipskih i pacifičkih država.
No, to pravo se nikad u praksi dosad nikad nije provodilo. Sporazum koji je trebao naslijediti taj dogovor, i kojeg su finalizirali pregovarači EU i ACP-a još 2021. godine, još uvijek nije ratificiran zbog protivljenja mađarske vlade - koja za njega odbija dati pristanak jer kaže da odredbe iz novog sporazuma ne čine dovoljno po pitanju suzbijanja migracija.
I postojeći Sporazum iz Cotonoua već obvezuje države da prihvate vlastite državljane kojima je u Europi odbijen zahtjev za azilom, kao i ekonomske migrante.
Uskrata ekonomske pomoći
Prije samog summita, dužnosnici Europske komisije nastojali su umanjiti važnost prijedloga da da se ekonomska pomoć namijenjena trećim zemljama zaustavi, iako je premijer Irske Leo Varadkar - jedan od inače najblažih europskih čelnika po pitanju migracija - rekao novinarima da "nije nerazumno" uskratiti trgovinski pristup i ekonomsku pomoć državama koje odbijaju uzeti nazad vlastite državljane.
Među ostalim spornim točkama na summitu bilo je uvođenje kodeksa ponašanja za brodove nevladinih organizacija koji se bave spašavanjem migranata koji dolaze morskim putem preko Mediterana, te stroža kontrola samog sustava zahtjeva za azil, kako bi se spriječilo da isti ljudi predaju zahtjev u više različitih država EU.
(Originalan članak pročitajte ovdje: EU leaders harden rhetoric on migrant returns, divided on border fences)