Ljudska prava

MORSKA GROBNICA: Broj poginulih migranata u vodama Mediterana dosegnuo šestogodišnji rekord

Autor Euractiv/Benjamin Fox

U prva tri mjeseca ove godine je u prelasku Mediterana stradao najveći broj migranata još od 2017. godine, stoji u izvješću kojeg je u srijedu objavila Međunarodna organizacija za migracije (IOM)

February 27, 2023, Crotone, KR, Italy: Rescue team at the beach where where wreckage of a shipwreck were found in southern Italy which has left dozens of migrants dead after the boat in which they were travelling smashed onto the rocks in Crotone, Itlay, on February 27, 2023.,Image: 769014501, License: Rights-managed, Restrictions: * France Rights OUT *, Model Release: no, Credit line: Gabriele Maricchiolo / Zuma Press / Profimedia
Izvor: Gabriele Maricchiolo / Zuma Press / Profimedia

Od siječnja do ožujka 2023. dokumentirano je 441 poginulih migranata u središnjem dijelu Mediterana.

U istom razdoblju je agencija Europske unije za zaštitu granica Frontex dokumentirala 54.000 ilegalnih ulazaka u EU, što je u odnosu na 2022. rast od oko 20 posto. Od toga je 28.000 ljudi pristiglo u EU morskim putem preko središnjeg Mediterana, što je trostruko više nego prethodne godine.

Izvanredno stanje zbog migrantske krize u Italiji

"Na rutu središnjeg Mediterana sad otpada više od polovice svih ilegalnih ulazaka u EU," navodi Frontex.

Početkom ovog tjedna vlada talijanske premijerke Giorgije Meloni objavila je izvanredno stanje zbog naglog porasta broja migranata koji pristižu morskim putem. To u praksi znači da će Italija moći brže vraćati pristigle migrante, a na taj korak ju je u zadnje vrijeme poticala Europska komisija.

U ožujku je povjerenica Komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson pozvala zemlje širom EU da pojačaju deportacije ljudi čije molbe za azilom su odbijene i da međusobno priznaju sporazume o vraćanju migranata, u još jednom pokušaju da nadzor granica EU bude učinkovitiji.

Međusobno priznavanje tih sporazuma u cijeloj Europskoj uniji bi "uvelike olakšalo da se ubrzaju vraćanja migranata," rekla je Johansson. Međutim, rijetke su članice koje međusobno priznaju te sporazume, iako postojeća pravila EU to dopuštaju.

Humanitarna kriza u središnjem Mediteranu ne jenjava

Humanitarna kriza u središnjem Mediteranu ne jenjava i ne može se tolerirati," rekao je čelnik Međunarodne organizacije za migracije (IOM) António Vitorino.

“Od 2014. godine dokumentirano je 20.000 poginulih na toj ruti i bojim se da su te smrti postale normalizirane. Države moraju pružiti neki odgovor. Zastoji i propusti u akcijama spašavanja plaćaju se ljudskim životima," dodaje Vitorino.

U posljednje vrijeme bilo je slučajeva u kojima se otezalo s akcijama spašavanja koje predvode državne službe, kao i ometanja aktivnosti nevladinih organizacija koje se tim bave u središnjem Mediteranu, zbog čega je potonulo nekoliko brodova na kojima su stradali deseci migranata.

Čeka se stav institucija EU

Zastupnici Europskog parlamenta bi u narednim tjednima trebali početi s interinstitucionalnim pregovorima o prvom dijelu predloženog Pakta o migracijama i azilu. Provizorni rok za novo zakonsko rješenje i reformu postojećeg režima su europski izbori koji se održavaju sljedeće godine.

Ministri unutarnjih poslova EU dogovorili su se da će na svom sljedećem ministarskom sastanku formirati vlastitu pregovaračku poziciju. Europski parlament bi također trebao u narednih nekoliko tjedana oblikovati svoj stav o većem dijelu zakonskog prijedloga, što znači da bi tzv. trijalog između tri ključne institucije EU mogao početi prije ljeta.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Worst migrant death toll in the Mediterranean since 2017, UN agency reports)