Internacionalizacija teme omogućuje prepoznavanje da se ne radi o usamljenom ili specifičnom pitanju već o sustavnom problemu, kaže Hrvoje Zovko za Euractiv.hr

Imamo mehanizam protiv SLAPP-a, ali - malo se koristi

„ Hrvatsko novinarsko društvo dio je Case koalicije protiv SLAPP tužbi u Europi i zajedno smo napravili puno na osvještavanju ovog problema u tijelima Europske unije. Internacionalizacija teme omogućuje prepoznavanje da se ne radi o usamljenom ili specifičnom pitanju već o sustavnom problemu koji prijeti funkcioniranju demokratskog društva jer, demokracije ne može biti bez kritičkih glasova. Zbog toga je Europska komisija predložila tekst Direktive protiv SLAPP-a, te objavila preporuke za zemlje članice. Dodatno, u HND-u je nedavno održana panel rasprava o SLAPP-u na kojoj su pravni stručnjaci objasnili kako hrvatski pravni sustav već sada, primjenom članka 10. Zakona o parničnom postupku, ima mehanizme za suzbijanje SLAPP tužbi ranim odbacivanjem i kažnjavanjem tužitelja koji zlorabi svoje pravo na pristup sudu. Drugo je pitanje zbog čega se ova odredba tako malo koristi.“, kaže Zovko za Euractiv.hr.
Hrvoje Zovko upozorava da je Hrvatska po pitanju SLAPP tužbi karakteristična u odnosu na druge članice EU „jer se u Hrvatskoj i suci služe SLAPP tužbama kao zlouporabom pravosudnog sustava za ušutkivanje novinara i medija.“ Također izdvaja i primjer HRT-a. „Ne znamo niti za jednu drugu europsku zemlju u kojoj je javni servis serijski tužio vlastite novinare kako je to 2019. učinio HRT.“, kaže Zovko.

Milijunski odštetni zahtjevi 

A kakav je trend u Hrvatskoj što se tiče SLAPP-a? Jesu li akcije upozoravanja na problem uspjele preokrenuti trend? „HND prikuplja podatke o aktivnim tužbama za povredu ugleda i časti, što radimo već petu godinu za redom, i ne vidimo da se broj ovih tužbi smanjuje. Ove godine poseban će naglasak biti na sucima i sutkinjama tužiteljima novinara i medija. Ne treba, naravno, generalizirati. Brojni suci nastoje svojim presudama zaštititi slobodu izražavanja sukladno demokratskim pravnim načelima. Ipak, osnovni je problem to što suci u znatno većem postotku uspijevaju u sporovima protiv medija, u odnosu na sve druge tužitelje, a dobivaju i znatno veće novčane satisfakcije. Bilo je situacija da su neki suci dobivali odštetu od 200 tisuća kuna, što je za hrvatske prilike enormni iznos. Samo Hanza medija, najveći novinski koncern u RH, ima osamnaest tužbi ukupne vrijednosti odštetnih zahtjeva preko milijun kuna, od jedanaest sudaca.“, ističe Zovko.