U najnovijem prijedlogu europskog zakona o medijima, izvjestiteljica Europskog parlamenta ustraje na kontroverznom propisu o moderiranju online sadržaja, i traži veće ovlasti za novo neovisno tijelo za medijsku regulativu.

Novi zakon o slobodi medija (Media Freedom Act, MFA) trebao bi po prvi put regulirati medijski sektor na razini Europske unije, a cilj mu je zaštita medijskog pluralizma i neovisnosti, i to jačanjem transparentnosti medijskog vlasništva, kao i većom uredničkom i financijskom slobodom u medijima.

Prijedlozi već izazvali prijepore

Predložene mjere već su dovele do prijepora, jer se njima snažno protive neki izdavači. Parlamentarni odbor CULT podijeljen je o toj temi, a izvjestiteljica Verheyen i još jedan opozicijski izvjestitelj nedavno su se pridružili pozivima da se se zakonski prijedlog pretvori u odredbu - dok drugi kažu da bi se time regulativa dodatno oslabila.

Verheyen je uvela nekoliko značajnih izmjena u predloženi tekst, u dijelu koji se tiče moderiranja sadržaja, upravljanjem medijima, tržišnom koncentracijom, i pravilima za medijske kuće sa sjedištem izvan Europe. O njenom nacrtu će sad u predstojećem razdoblju raspravljati europarlamentarci.

Srijeda, 12, travnja, je krajnji rok u kojem političke skupine u Europskom parlamentu moraju predložiti svoje amandmane na nacrt, kako bi u konačnoj verziji zakon mogao u rujnu odobriti parlamentarni odbor CULT. No, s obzirom na kratke rokove i osjetljivost teme, šanse da će se prijedlog dovršiti do kraja sadašnjeg mandata vrlo su male.

Online platforme

Novi zakon uključuje odredbe koje se bave odnosom medijskih kuća i online platformi kao što su Facebook, TikTok i Twitter. Među njima je i mjera koja bi propisala da platforme moraju uvesti određene mehanizme predostrožnosti u načinu na koji postupaju sa sadržajem kojeg proizvode izvori koji tvrde da su medijske kuće.

Po izvornom prijedlogu, platforme bi morale obavijestiti medije će njihov sadržaj biti uklonjen i prije nego što se to dogodi, a bilo kakve pritužbe zbog takvih postupaka morale bi smjesta obrađivati.

Ova odredba je dovela do novih debata kakve su već viđene kad se razgovaralo o Zakonu o digitalnim uslugama DSA, jer su neki dionici - osobito oni koji rade na borbi protiv dezinformacija - ustvrdili da se radi o "iznimci napravljenoj za medije." To se smatra problematičnim jer bi moglo dovesti do toga da se medije poput Russia Today tretira drugačije nego druge vrste opasnog sadržaja.

Novi prijedlog proširuje svoj opseg i sad se odnosi i na ograničenja usluge - ne samo suspenzije - i precizno navodi da platforme moraju medije upozoriti 48 sati prije uklanjanja njihovog sadržaja. Drugim riječima, odredba bi važila i za slučajeve kad algoritam smanji vidljivost nekog sadržaja.

A dva dana koja se ostavljaju za prigovore predstavlja relativno dug period za diseminaciju sadržaja preko društvenih mreža. S druge strane, platforme bi morale odgovoriti unutar 24 sata nakon primanja prigovora.

Novo nadzorno tijelo

Nova regulativa bi također trebala stvoriti i novo nadzorno tijelo za pitanja medija, Europski odbor za medijske usluge (EBMS). Taj odbor bi zamijenio postojeće tijelo koje okuplja europske medijske regulatore ERGA, te bi trebalo poboljšati suradnju među njima.

Neki su i tom dijelu uputili prigovore i kažu da je upitno koliko bi novi odbor bio neovisan, budući da se u izvornom tekstu regulative predviđa da Europska komisija bude uključena u njegovo funkcioniranje. 

U nacrtu parlamentarnog odbora sad je naglašena odvojenost nacionalnih regulatora i Europske komisije, i to kroz članke koji definiraju zadaću EBMS-a, strukturiraju suradnju među raznim nacionalnim regulatorima, izdavanje smjernica za medijsku regulativu, kao i nacionalne propise koji utječu na pružatelje medijskih usluga.

Uvedeno je i nekoliko izmjena koje ovlašćuju EBMS da samoinicijativno donose odluke - a ne samo na zahtjev Europske komisije. Na nekim mjestima je uklonjeno i spominjanje "bliske suradnje" s Komisijom.

Regulacija korporativnih akvizicija

Mjere vezane za tržišnu koncentraciju sad se preciznije odnose samo na spajanja kompanija koja "značajno utječu na pluralizam." Nova formulacija napravljena je kao odgovor na kritike da spajanja velikih medijskih kompanija ne znače nužno i manje medijskih sloboda jer u nekim kontekstima mogu biti od ključne važnosti za financijsku održivost medijskih kuća koje se zateknu u problemima.

Nadalje, Verheyen želi istaknuti da nacionalna pravila o koncentraciji medijskog vlasništva moraju za prioritet odrediti "očuvanje, održanje i promicanje" pluralizma, i moraju biti "holističke", uzimajući u obzir internetsku okolinu u kojoj mediji djeluju.

Prijetnje javnom zdravlju, govor mržnje temeljen na rasnoj ili religijskoj pripadnosti, i sadržaj koji narušava dostojanstvo pojedinaca su dodani na popis tema kojima se mogu baviti nacionalni regulatori i njihovi pravilnici, kad se radi o sadržaju kojeg proizvode medjske kuće iz trećih zemalja.

U izvješću se također kaže da se ostavlja državama članicama da odluče hoće li financirati javne medijske servise - no dodaje se da u slučaju kad to rade moraju osigurati da se radi o neovisnom mediju i da se njegova uprava mora "transparentno i objektivno" postavljati.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Leading MEP proposes expanding ‘media exemption’ on content moderation)