Sankcije jako nagrizaju rusku ekonomiju, a sama Rusija živi na posuđeno vrijeme, kažu ekonomisti
Kada je Rusija prije godinu dana napala Ukrajinu, a Europska unija joj uvela sankcije, bilo je jasno da se svijet kakvog smo dotad poznavali nepovratno mijenja.
Štete od rusko-ukrajinskog rata osjetilo je cijelo svjetsko gospodarstvo. Ipak, jedan od najvećih gubitnika upravo je sama Rusija.
U Moskvi pričali da će EU potonuti u recesiju, a u recesijsku rupu na kraju pala Rusija
Potvrđuju to i podaci koje objavljuje službena statistika iz Moskve. Iako su mnogi prognozirali da će EU potonuti u recesiju, s obzirom na veliku ovisnost o ruskim energentima, Unija je, barem zasad, izbjegla pad u recesijski ponor i riješila se ovisnosti o ruskom plinu i nafti. No, Rusija zato nije izbjegla recesiju.
Prve procjene koje je ovih dana objavio Rosstat, savezni statistički ured iz Moskve, pokazali su da je ruski bruto domaći proizvod (BDP) u prošloj godini pao 2,1 posto u odnosu na godinu ranije.
Istodobno, prema prvim procjenama Eurostata, BDP EU u prošloj je godini porastao 3,6 posto, a eurozone 3,5 posto. Ovo, naravno, ne znači da su se EU i eurozona riješile straha od recesije, budući da na kvartalnoj razini njihov BDP stagnira i pleše blizu samog ruba recesije. No, i eurozona i EU u cjelini recesiju su ipak zasad uspjele izbjeći.
To se, međutim, ne može reći za Rusiju koja je u zoni gospodarskih minusa još od proljeća prošle godine.
Ruski BDP u padu od proljeća prošle godine
Podaci ruske statistike, naime, pokazuju da je, nakon rasta BDP-a od 3,5 posto u prvom tromjesečju prošle godine, ruski BDP u drugom kvartalu potonuo 4,1 posto na godišnjoj razini, dok je u trećem tromjesečju pao 3,7 posto, čime su ispunjeni uvjeti za recesiju, koja se definira kao pad BDP-a tijekom najmanje dva uzastopna tromjesečja. Podatke za posljednje lanjsko tromjesečje ruska državna statistika još nije objavila.
Ruski predsjednik Vladimir Putin istakao je nakon objave podataka Rosstata kako je pad ruskog BDP-a u prošloj godini bio znatno manji nego što je Zapad to očekivao kada je Rusiji, zbog napada na Ukrajinu, uvodio sankcije.
To je točno uzme li se u obzir da su vodeće svjetske međunarodne institucije na početku Putinove ratne avanture u Ukrajini prognozirale čak i dvoznamenkasti pad ruskoga gospodarstva u prošloj godini, a što se ipak nije dogodilo. Ipak, pošteno je reći i da su međunarodne financijske institucije tijekom prošle godine mijenjale svoje prognoze i u svakoj od njih umanjivale prognoziranu stopu pada ruskoga BDP-a.
Isto tako, valja podsjetiti da je Rusija 2021. godinu završila sa stopom rasta BDP-a od 5,6 posto, što pad u 2022. godini u praksi čini puno bolnijim nego što to pokazuju službene brojke.
Tržišta zemalja u razvoju spašavaju ruski izvoz
Dio odgovora na pitanje zašto je pad ruskog BDP-a u 2022. godini bio manji od prognoza svjetskih institucija, pa čak i vlasti u Moskvi, leži ponajprije u činjenici da se nemali broj ruskih tvrtki odmah po uvođenju sankcija okrenuo trećim tržištima, odnosno zemljama poput Sjeverne Koreje, Kine, Indije, Pakistana, Irana ili Kube, koje su ranije za ruske izvoznike imale znatno manju važnost od bogatih tržišta Zapada.
Isto tako, valja podsjetiti da je Rusija vodeća članica Euroazijske ekonomske unije (EAEU), u kojoj su još i Bjelorusija, Armenija, Kazahstan i Kirgistan. Riječ je o ogromnom tržištu od oko 180 milijuna potencijalnih potrošača na kojem nema carinskih i drugih prepreka trgovini. Sama je EAEU, naime, 2014. godine dizajnirana po modelu EU, iako stupanj integracije među članicama tog euroazijskog bloka još nije takav kao onaj u EU.
Dvoznamenkasta inflacija
Osim na podacima o padu ekonomske aktivnosti u Rusiji, učinak sankcija možda se najbolje vidi u visokoj inflaciji kroz koju Rusija prolazi posljednjih godinu dana.
Podaci Banke Rusije, središnje ruske banke, pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Rusiji u siječnju iznosila 11,8 posto, dok procjene iste institucije govore da je u 2022. godini Rusija imala inflaciju od 13,8 posto. Pritom valja reći kako od ožujka prošle godine Rusija svakog mjeseca ima dvoznamenkastu inflaciju, kao i da se dinamika rasta maloprodajnih cijena jako razlikuje od jedne do druge ruske regije.
S obzirom na to da Rusija ne oskudijeva energentima, koji su glavni pokretač inflacije na zapadu Staroga kontinenta, glavni inflacijski okidač u toj zemlji je, priznaju i u Moskvi, nedostatak brojnih dobara, posebno luksuznih. Riječ je o robi koju Rusija uvozi sa Zapada, a koja je nakon uvođenja sankcija postala nedostupna ruskim potrošačima ili koja se tek povremeno pojavi u trgovinama, ali po znatno višim cijenama nego ranije. Drugi generator inflacije (i) u Rusiji su pojedini prehrambeni proizvodi.
Usporedbe radi, godišnja stopa inflacije u EU u siječnju je, prema podacima Eurostata, iznosila 10 posto, a u eurozoni 8,6 posto. Cjelovitih podataka o stopi inflacije u EU i eurozoni u prošloj godini još nema, no prema posljednjim, zimskim prognozama Europske komisije, kao i prema podacima Europske središnje banke, stopa inflacije na razini cijele prošle godine u EU bi trebala iznositi 9,2 posto, a u eurozoni 8,4 posto.
Iako je inflacija u EU nešto manja nego u Rusiji, nema sumnje da je problem visoke inflacije prisutan i na zapadu i na istoku Staroga kontinenta. Valja reći i kako se inflacija posljednjih mjeseci smanjuje i u Uniji i u Rusiji, no i dalje je znatno iznad inflacijskih granica koje su postavile središnje banke. U slučaju eurozone, ta inflacijska granica iznosi dva posto, dok je u slučaju Banke Rusije četiri posto.
Ekonomija u ratu
Ekonomisti s kojima smo razgovarali kažu da glavni uzrok ekonomskih problema Rusije valja tražiti u sankcijama koje je Moskva "zaradila" nakon što je izvršila invaziju na Ukrajinu. Kako se rat nastavlja, tako se nastavlja i primjena zapadnih sankcija. Posljedice mnogih od njih Rusija će tek osjetiti u ovoj i narednim godinama, kažu naši sugovornici.
"Rusija je pod velikim pritiskom zbog sankcija koje itekako djeluju. Sve ono što karakterizira ekonomije u ratu, karakterizira i Rusiju danas", kaže za Euractiv glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja.
Kao posebno kritično područje pogođeno sankcijama naš sugovornik navodi naftnu industriju.
Prodaju naftu znatno ispod tržišne cijene
Prihodi od prodaje nafte, naime, jedan su od najznačajnijih prihoda kako ruske ekonomije, tako i ruskog proračuna. Budući da su G7 i EU krajem prošle godine ograničile cijenu ruskoga "crnoga zlata" na 60 američkih dolara po barelu, a EU je i zabranila uvoz ruske nafte, uz određene izuzetke, Rusija je ostala bez velikog dijela prihoda. Iako prodaju nafte nastoji usmjeriti prema trećim zemljama, poput Kine i Indije, prodaje je uz poveći diskont, a ograničenje cijene samo dodatno potiče nove kupce nafte iz Rusije da traže nižu cijenu tog energenta.
"Ograničavanje cijene ruske nafte potaklo je Kinu i Indiju da od Rusije traže još nižu cijenu za naftu koju kupuju", objašnjava za Euractiv profesor međunarodne političke ekonomije na zagrebačkog Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski.
Naš sugovornik dodaje kako je učinak sankcija na rusko gospodarstvo zapravo znatno veći nego što to djeluje na prvi pogled, kada se promatraju samo osnovni makroekonomski pokazatelji. Iz teorije i dosadašnje prakse, napominje, poznato je da sankcije ne djeluju odmah, nego na dulje staze.
Nestašica poluvodiča
U Rusiji je, kaže, već primjetna, primjerice, nestašica poluvodiča, što se izravno odražava kako na vojni sektor, tako i na industriju nafte i plina, kao i na ostale industrijske grane.
"Rusija je u tehnološkom smislu već u velikoj mjeri paralizirana. Ono što uspiju uvesti iz Kine, Kazahstana ili Turske skupo plaćaju i ni izbliza nije dovoljno za njihove potrebe. Osim toga, dosta toga što uvezu je roba s greškom i ne radi", napominje Kotarski
U prilog tome govore i podaci o velikom padu proračunskih prihoda od energenata koji su, prema podacima koje je objavilo Ministarstvo financija iz Moskve, a koje su prenijeli svjetski mediji, u siječnju pali čak 46 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Osim sankcija, na to, objašnjavaju ekonomisti, utječu i problemi s tehnologijom s kojom se Rusija suočava, a čije je dijelove Rusija tradicionalno uvozila sa Zapada.
"Rusija sada živi na posuđeno vrijeme. Sankcije djeluju, ali potrebno je vrijeme da daju veće rezultate", ističe Kotarski.
Za rat dosad potrošili 100 milijardi dolara
U budućnosti se, kažu analitičari, mogu očekivati još veći učinci sankcija, posebno ako one zahvate i plin, koji je do sada bio izostavljen iz sankcijske liste. Izvoz ruskoga plina u zapadnu Europu ionako je sveden na minimum, najprije Putinovim zahtjevima da ga "neprijateljske zemlje", kako u Kremlju zovu države koje su Rusiji uvele sankcije, plaćaju u rubljima, a potom i eksplozijama na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, koji preko Baltika povezuju Rusiju i Njemačku i dalje znatan dio europskog kontinenta.
Posljedica takvog razvoja događaja je i sve veća rupa u ruskim državnim financijama. U Moskvi su nedavno objavili da su u prošloj godini imali proračunski manjak od čak 47 milijardi dolara ili 2,3 posto BDP-a, što je i drugi najveći proračunski deficit te zemlje od raspada SSSR-a.
Ovdje je važno naglasiti kako je Rusija, ponajprije zahvaljujući visokim cijenama energenata u prošloj godini, zapravo zabilježila rast proračunskih prihoda, no proračunski rashodi su, zbog financiranja rata u Ukrajini, doživjeli pravu eksploziju. Stručnjaci procjenjuju da je pokretanje i podmazivanje ruskog ratnog stroja porezne obveznike u toj zemlji dosad već koštalo oko 100 milijardi dolara.
Zatvoren pristup međunarodnom tržištu kapitala
Iako u Moskvi kažu da ti podaci i nisu tako loši, u ovom je trenutku otvoreno pitanje kako će Rusija zatvoriti proračunsku rupu, s obzirom na to da joj je pristup međunarodnom tržištu kapitala zatvoren.
Kada se sve zbroji i oduzme, ne treba se čuditi ocjenama da je upravo Rusija među najvećim gubitnicima rata kojeg je pokrenula. Naravno, gore od nje prošla je Ukrajina koja se bori za opstanak.
"Rusija je jedan od najvećih gubitnika rata. Putin nije ostvario gotovo ništa, a ugled Rusije u svijetu nikada nije bio manji. I ekonomski tonu", zaključuje Kotarski.
Budućnost će, naravno, najviše ovisiti o potezima Kremlja jer o njima ovise i sankcije. No, ništa zasad ne upućuje na zaključak da Putin planira prekinuti rat. Samim time i ruska ekonomija nastavit će osjećati posljedice sankcija, a s njom i svjetsko gospodarstvo u cjelini.