Nova fiskalna pravila Europske unije zahtijevat će rezanje državnih potrošnji sljedeće godine, iako će ključna ulaganja i dalje imati glavnu ulogu, priopćili su u ponedjeljak ministri financija eurozone.
"Na temelju najnovijih dostupnih podataka, zahtjevi izmijenjenog okvira za ekonomsko upravljanje znače da će u 2025. godini doći do blage fiskalne kontrakcije," navodi se u priopćenju Euroskupine objavljenom nakon sastanka ministara svih 20 zemalja članica eurozone u Bruxellesu u ponedjeljak.
U dokumentu se dodaje da je takva kontrakcija prikladan odgovor na trenutačne makroekonomske okolnosti, tj. potrebu da se poboljša fiskalna održivost i smanji inflacija u Europi.
Zajednička izjava ministara stiže nakon upozorenja stručnjaka da bi takozvani revidirani okvir za ekonomskog upravljanje, dogovoren u trijaloškim razgovorima u veljači, mogao ugroziti planirani cilj EU da postigne nultu neto stopu ugljičnih emisija do 2050, zbog rezanja investicija potrebnih za zelenu tranziciju.
Također dolazi u trenutku smanjenja javne potrošnje širom EU, a ukupan proračunski deficit EU trebao bi pasti sa 3,2 na 2,8 posto ove godine, navodi se u najnovijoj prognozi Europske komisije.
Neki stručnjaci smatraju i da je takva fiskalna konsolidacija usporila rast BDP-a EU. Europska središnja banka (ECB) snizila je prošlog tjedna svoju prognozu rasta eurozone za 2024. godinu, sa 0,8 na 0,6 posto - samo 0,1 posto više nego 2023. godine.
Osjetljivo balansiranje
Ipak, Pierre Gramegna, direktor Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), negira da će pridržavanje novih proračunskih pravila dovesti do smanjenja javnih ulaganja.
"Cilj bi trebao biti... rezanje manje produktivnih troškova, posebice mjera energetske potpore, dok bi s druge strane trebalo ubjeći smanjenje javnih ulaganja... Samo ako uspijemo održati javna ulaganja bit će moguće povećati konkurentnost naših europskih gospodarstava."
Povjerenik EU za gospodarstvo Paolo Gentiloni također je naglasio da se radi o ogromnoj količini ulaganja koje je potrebno kako bi EU ostvarila svoje klimatske, digitalne, vojne i socijalne ciljeve. Osim toga, priznao je kako će napori da se fiskalna prilagodba napravi bez smanjenja ulaganja svesti na vrlo osjetljivo balansiranje između ta dva zahtjeva.
On predlaže da većinu potrebnih ulaganja u konačnici dođe iz privatnog sektora, i smatra da će se taj proces olakšati daljnjom integracijom tržišta kapitala unutar EU.
Nova pravila
Nova fiskalna pravila, koje je Europska komisija predložila u travnju 2023. godine, zamijenit će postojeća pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu (SGP) koja su na snazi od devedesetih godina.
U njima se zadržavaju zadan limit za poračunski deficit od 3 posto BDP-a i za maksimalni javni dug od 60 posto BDP-a - ali se ublažava pravilo da se prekomjerni dug u odnosu na BDP smanjuje za jednu dvadesetinu - ili 5% - svake godine.
Države članice čije financije prelaze ta ograničenja moraju slijediti proračunske planove koje im određuje Europska komisija, i u kojima se detaljno razrađuje na koji način bi se mogli svesti u zadan okvire unutar četverogodišnjeg (ili, u nekim slučajevima, sedmogodišnjeg) razdoblja.
Nova pravila zadržavaju i referentne vrijednosti kojih se sve države članice moraju pridržavati. Zemlje s omjerom duga i BDP-a većim od 90 posto moraju smanjivati prekomjernu zaduženost u prosjeku za jedan postotni bod godišnje, dok zemlje s razinom duga između 60 i 90 posto BDP-a moraju svake godine smanjiti taj omjer za prosječno 0,5 postotna boda.
Nadalje, sve države članice moraju nastojati postići proračunski deficit ispod 1,5 posto BDP-a.
Pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu obustavljena su 2020. kako bi se državama omogućila veća izdvajanja i deficiti u vrijeme pandemije Covida-19. Suspenzija pravila je kasnije opet produljena do 2024., nakon što je ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. dovela do naglog rasta energenata širom EU.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Eurogroup says new fiscal rules will require public spending cuts)