U novim fiskalnim smjernicama za 2024. Europska komisija objavila je prekidanje pandemijske pauze za fiskalna pravila i najavila pokretanje novih procedura za prekomjeran deficit već sljedeće godine, na temelju rezultata iz 2023.
Iako iz Europske komisije pozivaju na kontrakcijsku fiskalnu politiku, također od država članica traže da smanje troškove - ali ne i javne investicije - kako se ne bi naštetilo ekonomskom rastu.
"Fiskalne prilagodbe koje članice trebaju napraviti ne bi se smjele ostvarivati rezanjem investicija već kroz ograničavanje rasta javne potrošnje," rekao je u srijedu povjerenik za gspodarstvo Europske komisije Paolo Gentiloni.
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije, pozvao je na "razumne javne financije u svim državama članicama." U fiskalnim smjernicama objavljenima u srijedu Komisija je istaknula kako se velike i uglavnom velikodušne potpore koje su vlade pružale kompanijama i kućanstvima za ublažavanje efekta visokih cijena energenata nisu nužno fokusirale na najsiromašnija kućanstva.
U većini zemalja EU vlade su potrošile daleko više na subvencioniranje energetskih mjera nego što su se zbog njih povećali izdaci za 40 posto kućanstava s najnižim prihodima.
Međutim, osim što upiru prstom na državne potpore za energente, iz Komisije izbjegavaju odgovor na pitanje koje bi to točno proračunske stavke nacionalne vlade trebale srezati.
Iznošenjem svojih smjernice Europska komisija želi dati vladama država članica neku predodžbu kako pristupiti planiranju proračuna za narednu godinu. Iako je već utvrđeno da će se europska fiskalna pravila opet provoditi u 2024. godini, države članice nisu se još složile oko toga kako će točno ta pravila izgledati.
Kad je pandemija stigla 2020. godine, EU je aktivirala tzv. Opću izlaznu klauzulu, kojom se pauziralo provođenje fiskalnih pravila Europske unije. Budući da je rašireno mišljenje da su ta pravila ionako neučinkovita i kontraproduktivna, Komisija je pokrenula i reviziju ekonomskog upravljanja, kako bi se iznjedrila nova fiskalna pravila.
Nova pravila tek treba definirati, a Komisija sad čeka da države članice dogovore zajednički pristup toj temi - ili na sastanku ministara financija sljedeći tjedan, ili na sastanku čelnika EU krajem ožujka. No, fiskalne smjernice već sadrže neke aspekte novih pravila, pa ih se može gledati i kao prijelazno rješenje.
"Ove smjernice treba gledati kao most između pravila kakva su bila u prošlosti i onih kakva bi mogla biti u budućnosti," rekao je Dombrovskis.
Primjerice, Europska komisija potiče države članice da sastave srednjoročne fiskalne planove koji bi pratili proračune za 2024. godinu. Nadalje, zanemarit će se neka od najspornijih pravila, poput tzv. pravila 1/20 po kojem se od prezaduženih članica tražilo da srežu dug za nerealistične iznose koji sputavaju gospodarstvo.
Ali Komisija je i pojačala pritisak na članice da postignu međusobni dogovor o fiskalnim pravilima, najavom da će početi preporučivati pokretanje procedura prekomjernog deficita (Excessive Deficit Procedure, EDP) za države članice već 2024.
Te procedure u 2024. će biti pokrenute na temelju podataka iz 2023., što znači da će zahvatiti države koje su ove godine planirale proračunski deficit veći od 3 posto - što može dovesti i do financijskih penala.
Iz nevladine udruge za financijsku politiku Finance Watch rekli su u priopćenju da ih "zabrinjava otvorenost Komisije za ponovno pokretanje procedura prekomjernog deficita," ali u i pohvalili napore za donošenje reforme fiskalnih pravila.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU Commission to police public deficits again in 2024)