Javni dug Italije, jedan od najvećih po udjelu duga u BDP-u, nije razlog za zabrinutost, jer je Italija "još uvijek na pravom putu," izjavio za Euractiv direktor OECD-a za financije i poduzetništvo Carmine di Noia.
Govoreći nakon predstavljanja prvog izvješća OECD-a o globalnom zaduživanju u četvrtak, Di Noia je podsjetio na potrebu "sveobuhvatnijeg pristupa" raspravama o javnom dugu.
"Javni dug Italije nije jedinstveno problematičan u usporedbi s drugim zemljama," kaže Di Noia, i dodaje da treba pojedinačno gledati države s visokim razinama zaduženosti, istodobno uzimajući u obzir međusobnu povezanost globalnih tržišta.
Italija trenutno ima drugi najveći omjer javnog duga u odnosu na BDP od svih zemalja eurozone, nakon Grčke, i iznosi oko 137 posto, dok se istodobno sučeljava sa značajnim slabostima- i to uglavnom baš zbog visokog javnog duga i vrlo sporog gospodarskog rasta.
Unatoč tim izazovima, Di Noia je uvjeren da je Italija "na pravom putu" - i pohvalio ju je zbog njenog "jedinstvenog pristupa."
"Italija je država koja u usporedbi s ostalima vlastitim građanima prodaje mnogo instrumenata zaduživanja. To je vrlo zanimljiv i pozitivan aspekt koji diversificira bazu ulagača. Državna blagajna, koja upravlja javnim dugom, vrlo je kompetentna, jer koristi platformu preko koje građani mogu direktno kupovati vladine obveznice."
"Tržišta obveznica globalne su prirode, i nijedno pojedino tržište ne može se zasebno promatrati. Dug bi se trebao gledati u globalnoj slici, kako onaj javan, tako i privatan."
Porast zaduživanja
U izvješću OECD-a o globalnom dugu ističe se znatno povećanje zaduženja kroz državne i korporativne obveznice od 2008. naovamo, koje je ukupno dosegnulo gotovo 100.000 milijardi dolara - iznos gotovo jednak globalnom BDP-u.
Di Noia kaže da su povoljni uvjeti financiranja koji su bili na snazi između 2008. i 2022. omogućili mnogim vladama i tvrtkama jeftino posuđivanje novca. Međutim, upozorava da oko 40 posto globalnih državnih obveznica i 37 posto svih korporativnih obveznica ima datum dospijeća do 2026. godine, što će onda dovesi do novog zaduživanja po znatno višim kamatnim stopama.
Očekuje se kako će se u takvoj situaciji vlade širom svijeta morati nositi s velikim izazovima u pronalaženju kupaca za svoj dug, jer će se se smanjiti potražnja. Mnoge središnje banke sada se povlače s tržišta državnih obveznica, nakon što su u tom segmentu bile najveći kupci, još od vremena globalne financijske krize iz 2008.
A čak i ako se stope inflacije snize na ciljevane razine koje priželjkuju središnje banke, prinosi će vjerojatno ostati viši nego u vrijeme kad je većina duga prvotno izdana.
To predstavlja dodatni izazov za zemlje poput Italije kad se radi o upravljanju zaduženjem u globalnom gospodarskom okruženju.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Italy on the right track despite record-breaking public debt, says OECD expert)