ANALIZIRAMO POSLOVANJE PERJANICA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA U 2023.: Inflacija 'napuhala' prihode i dobit kompanija

Godina za nama bila je jedna od boljih u poslovanju najvećih hrvatskih tvrtki.

Kako pokazuju podaci o njihovu poslovanju u 2023. godini, najveći dio perjanica hrvatskoga gospodarstva lani je zabilježio rast i prihoda i dobiti.

Efekt rasta cijena

Analitičari to ponajprije objašnjavaju efektom visoke inflacije koju smo imali i u 2023. godini. Ona je, prema preliminarnim podacima državne statistike, lani iznosila osam posto na razini cijele godine. Naravno, više cijene "napuhale“ su i rashode tvrtki, posebno rast plaća, no podigle su i cijene njihovih roba i usluga, zbog čega su tvrtke ostvarile veće prihode.

Drugi razlog dobrih poslovnih rezultata vjerojatno se može tražiti u investicijama kojima su se vodeće hrvatske kompanije okrenule posljednjih godina. Njihova je provedba nastavljena i 2023. godini, a nastavlja se i dalje. Plodovi tih investicija osjećaju se tek postupno i s vremenom, no izbacivanje na tržište novih proizvoda ipak nosi koristi kompanijama i njihovim bilancama.

Euractiv je analizirao podatke o poslovanju osam velikih hrvatskih kompanija u prošloj godini koje su do kraja veljače objavile poslovne rezultate.

Dobit Podravke lani porasla za trećinu 

Grupa Podravka je u 2023. godini ostvarila prihode od prodaje od 713,8 milijuna eura. To je 46,7 milijuna eura ili sedam posto više nego u 2022. godini.

U Koprivnici ističu kako je rast prihoda zabilježen u oba segmenta njihova poslovanja - prehrani, čiji su prihodi lani iznosili 553,7 milijuna eura i porasli su za šest posto, te u farmaceutici (Belupo), u kojoj su prihodi u 2023. iznosili 160,2 milijuna eura i bili su veći za 10,5 posto nego godinu ranije.

Neto dobit Podravke u prošloj je godini iznosila 66,4 milijuna eura i bila je za 17,3 milijuna eura ili 35,3 posto veća nego u 2022. godini. Kada se iz računice isključe porezne olakšice koje je Podravka ostvarila zbog ulaganja, normalizirana neto dobit koprivničkog prehrambenog diva iznosila je 47,2 milijuna eura i bila je za 14,2 posto veća nego u 2022. godini.

Podravka je lani nastavila s investicijskim ciklusom koji je iznosio 69 milijuna eura, što je gotovo 31 posto više nego u 2022. godini, ističu u koprivničkoj kompaniji.

"U okruženju u kojem smo i dalje bili suočeni s rastom troškova sirovina i povišenom inflacijom, održali smo snažan ritam lansiranja novih proizvoda, investiranja u tehnologiju i povećanje efikasnosti proizvodnje, ali i investiranja u povećanje plaća“, poručila je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić.

Atlantic Grupa povećala dobit za petinu

Poslovnim rezultatima u prošloj godini zadovoljni su i u Atlantic Grupi koja je lani ostvarila prihode od prodaje u visini 973,9 milijuna eura. To je 15,1 posto više nego u 2022. godini.

Neto dobit Atlantic Grupe u prošloj je godini iznosila 31,2 milijuna eura i bila je 20 posto veća nego u 2022. godini, ističu u Atlanticu.

U rastu distribucije, najveće tržište bilo je ono Sjeverne Makedonije, koje je ostvarilo godišnji rast od 19,3 posto, zatim hrvatsko tržište s rastom od 19 posto i srbijansko tržište s rastom od 16,2 posto.

I u Atlanticu se hvale investicijama. Kao dvije najznačajnije u prošloj godini navode puštanje u rad dviju solarnih elektrana na središnjem logističko-distribucijskom centru u Zagrebu i na proizvodnoj lokaciji u Rogaškoj Slatini u Sloveniji.

"U još uvijek nestabilnom i izazovnom okruženju, Atlantic Grupa je ostvarila snažan rast prodaje u svim poslovnim segmentima te na svim važnijim tržištima. Odlični prodajni rezultati omogućili su i snažan rast profitabilnosti, unatoč i dalje visokim troškovima sirovina i pakirnog materijala, logističkih i drugih usluga, ali i značajnom ulaganju u zaposlene. Također, nastavili smo s ulaganjima u razvoj poslovanja, uključujući inovacije u proizvodnom portfelju, modernizaciju proizvodnih kapaciteta te zelenu i digitalnu transformaciju Atlantic Grupe, kao i s nastojanjima za rast kroz akvizicije“, istakao je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

Prihodi Adris grupe u 2023. gotovo milijardu eura

Ruke trljaju i u rovinjskoj Adris grupi. Podaci o poslovanju u prošloj godini koje su objavili pokazuju da su u 2023. ostvarili ukupne prihode od 983 milijuna eura, što je 16 posto više nego godinu ranije.

Konsolidirana neto dobit iz redovnog poslovanja Adris grupe u 2023. je iznosila 96 milijuna eura i bila je za 20 posto veća nego u 2022. godini. Kada se iz računice izbace manjinski interesi, neto dobit Adrisa u 2023. je iznosila 62 milijuna eura i bila je za tri posto veća nego u 2022. godini, ističu u Rovinju.

S plusom su lani poslovala svi segmenta Adris grupe - turistički, osigurateljni i prehrambeni.

Turistički dio Adrisa lani je ostvario neto dobit od 47 milijuna eura, što je čak za 40 posto više nego godinu ranije, dok je izvještajna neto dobit iznosila 39 milijuna eura, ističe se u priopćenju Adrisa.

Croatia osiguranje, koja predstavlja osigurateljni dio Adris grupe, u 2023. je zajedno s regionalnim podružnicama, ostvarila prihode od 476 milijuna eura ili 11 posto više nego u 2022. Konsolidirana neto dobit Croatia osiguranja, prije manjinskih interesa, iznosila je 58,5 milijuna eura.

Nastavak rasta poslovanja imao je i Cromaris, prehrambeni dio Adrisa koji se bavi preradom ribe. Prihodi od prodaje roba i usluga Cromarisa lani su iznosili 105 milijuna eura ili 10 posto više nego u 2022. Neto dobit Cromarisa u 2023. je iznosila 3,8 milijuna eura ili 57 posto više nego godinu ranije, pokazuju podaci o poslovanju Adris grupe u prošloj godini.

Tijekom prošle godine, Adris je ukupno investirao preko 110 milijuna eura. U Rovinju napominju i da su krenuli s realizacijom 600 milijuna eura vrijednog investicijskog ciklusa.

"Udvostručit ćemo prosječni godišnji iznos kapitalnih ulaganja u sljedećih nekoliko godina. Investicije su pri tome birane tako da višestruko djeluju na poslovanje Grupe. Investicijama u Marjan u turizmu i u segmentu zdravlja u osiguranju radimo daljnje strateške iskorake u postojećim poslovima. Investicijom u zelenu energiju jačamo održivost ukupnog poslovnog modela, uz daljnju diverzifikaciju poslova u Grupi“, poručio je predsjednik Uprave Adris grupe Marko Remenar.

Dobra turistička sezona 'pogurala' i Valamar

Dobra prošlogodišnja turistička sezona pozitivno se odrazila i na poslovne rezultate porečkog Valamara. U toj turističkoj kompaniji ističu da su lani ostvarili poslovne prihode od 372 milijuna eura, što je za 14 posto više nego u 2022. Operativna dobit kompanije je iznosila 109 milijuna eura, što je šest posto više nego u 2022. godini.

U Valamaru ističu kako su u prošloj godini realizirali investicije u iznosu od 58 milijuna eura. Najveće ulaganje, vrijedno 32 milijuna eura, ostvareno je u Dubrovniku.

Ulaganja HT-a lani upola veća nego u 2022.

Dobre rezultate ostvarile su i kompanije u hrvatskom ICT sektoru.

Tako je HT u 2023. ostvario ukupne prihode od oko 1,05 milijardi eura, što je za 5,7 posto više nego u 2022. godini, pokazuju podaci o poslovanju koje je objavila ta kompanija.

Neto dobit HT-a u 2023. je iznosila 132 milijuna eura i bila je za 51,7 posto veća nego godinu ranije, pokazuju poslovna izvješća.

Ukupna ulaganja HT-a u prošloj su godini iznosila 361,4 milijuna eura i bila su za 50,7 posto veća nego u 2022.

"Za HT je 2023. bila uspješna godina, obilježena jako dobrim financijskim rezultatima te povećanjem prihoda i EBITDA-e, zahvaljujući rastu u području mobilnih i fiksnih komunikacija i sistemskih rješenja“, ocijenio je predsjednik Uprave HT-a Kostas Nebis.

Ericsson Nikola Tesla više od polovine prihoda ostvario na stranim tržištima 

Zadovoljstvo ne kriju ni u Ericssonu Nikoli Tesli. Ta je kompanija, naime, u prošloj godini ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 304,2 milijuna eura, što je za 2,2 posto više nego u 2022. godini.

U toj kompaniji posebno ističu da im je udio izvoza u ukupnim prihodima iznosio 57,2 posto. Kao strana tržišta na kojima su poslovali osobito ističu Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo te Armeniju.

Operativna dobit Ericssona Nikole Tesle u 2023. iznosila je 24,8 milijuna eura i bila je za 45,2 posto veća nego u 2022. Neto dobit je iznosila 22,2 milijuna eura i porasla je u odnosu na prethodnu godinu za 40,3 posto, pokazuju podaci te kompanije.

"Kvalitetna suradnja s kupcima, ulaganje u tehnološko liderstvo i doprinos naših zaposlenika zaslužni su za još jednu uspješnu godinu“, ocijenila je u izjavi za medije predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević.

U Janafu kažu da su lani imali rekordne rezultate

Pozitivno je poslovao i dio kompanija iz sektora energetike. U Janafu, primjerice, kažu da im je 2023. bila rekordna godina po rezultatima poslovanja.

Naime, Janaf je lani ostvario ukupne prihode od 153,3 milijuna eura, što je gotovo za 29 posto više nego u 2022. godini.

Neto dobit kompanije za prošlu godinu iznosi oko 52 milijuna eura i veća je za 27,6 posto u odnosu na 2022. godinu, pokazuju podaci Janafa.

U toj kompaniji napominju kako su u prošloj godini vlastitim sredstvima investirali 20 milijuna eura u cjevovode, spremnike, sustave nadzora i upravljanja te u digitalnu transformaciju.

"Jadranski naftovod i nadalje ostaje jamac energetske neovisnosti i sigurnosti Hrvatske i EU te susjednih zemalja“, poručio je predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić.

Stabilizacija cijena nafte i plina nagrizla poslovne rezultate Ine, no kompanija je i dalje u plusu

Ina je u prošloj godini ostvarila ukupne prihode od oko 4,06 milijardi eura, što je za 15,4 posto manje nego u 2022. godini, pokazuju financijski podaci koje je objavila ta kompanija.

Neto prihodi od prodaje iznosili su lani oko 3,9 milijardi eura, što je za 16,3 posto manje nego u 2022. godini.

Ovdje valja reći kako su cijene goriva lani znatno sproije rasle nego u 2022. godini, kada je tek krenula ruska invazija na Ukrajinu, što je dovelo do snažnog rasta cijena nafte i plina. Čak ni početak rata na Bliskom istoku u listopadu prošle godine nije izazvao novi energetski šok, kako se dio analitičara pribojavao. Sve to zapravo znači da su se cijene nafte u prošloj godini uglavnom stabilizirale, iako na razmjerno visokim razinama. 

Neto dobit Ine lani je iznosila 250,3 milijuna eura, što je za 0,8 posto manje nego u 2022. godini. U Ini ističu kako su neto dobit koja je bila otprilike na razini 2022. godine ostvarili dijelom i zato što u 2023. nije bilo dodatnog poreza na dobit.

Ističu i kako su njihove investicijske aktivnosti u prošloj godini iznosile gotovo 400 milijuna eura. Bile su usmjerene na preuzimanje dodatnog udjela od 25 posto u OMV-u Slovenija i u istraživanja i proizvodnju nafte i plina. Isto tako, ulaganja su bila usmjerena i na modernizaciju Rafinerije nafte Rijeka koja je sada na 84 posto ukupne dovršenosti.

Neto dug Ine lani je iznosio 216 milijuna eura. Omjer duga i kapitala je iznosio 12 posto, ističe se u priopćenju Ine, uz napomenu kako financijska pozicija kompanije ostaje stabilna.

"Unatoč neizbježnom utjecaju nižih cijena nafte i plina u našoj djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, ukupna izvedba kompanije ostala je otporna“, zaključila je predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay.

'U Hrvatskoj je 2023. bila rekordna po potrošnji'

Kada se povuče crta, može se reći da je i prošla godina bila uspješna za vodeće hrvatske kompanije. Ipak, analitičari upozoravaju da je to posljedica ponajprije visoke inflacije koja je povećala cijene roba i usluga, a time i korporativne prihode.

"Maloprodajne cijene rasle su brže od troškova poslovanja, uključujući i plaće. To je povećalo prihode kompanija i njihovu profitabilnost“, ocjenjuje za Euractiv ekonomski analitičar Damir Novotny.

Kaže da su u Hrvatskoj porasli i volumeni prodaje jer je osobna potrošnja lani bila najveća u povijesti Hrvatske. To je rezultat rasta plaća, ali i antiinflacijskih mjera države, čime je građanima ostalo više raspoloživog novca za potrošnju.

Povećanje cijena roba i usluga dodatno urušilo konkurentnost hrvatskih kompanija 

Ipak, upozorava, snažan rast maloprodajnih cijena roba i usluga hrvatskih kompanija dodatno je narušio njihovu ionako slabu konkurentnost na svjetskom tržištu.

To se vidi i po nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o padu robnoga izvoza u 2023.

Naime, prema tim preliminarnim podacima, ukupna vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2023. godini iznosila je oko 22,8 milijardi eura, što je oko 1,3 milijarde eura ili 5,3 posto manje nego u 2022. godini.

"Općenito govoreći, naše su tvrtke lani manje izvozile ili su stagnirale na stranim tržištima jer su njihovi proizvodi i usluge postali dosta skuplji, što se nije dobro odrazilo na tamošnju prodaju. To su nadomjestile većom prodajom na domaćem tržištu na kojem je potražnja bila jaka“, zaključuje Novotny.

Osim hrvatskog tržišta, kao svojevrsna "rezerva“ hrvatskim kompanijama ostala su i tržišta zemalja bivše Jugoslavije, posebno Slovenija, Bosna i Hercegovina i Srbija.