Ekonomisti, međutim, upozoravaju da se rast temelji na javnim investicijama i poticanju osobne potrošnje putem rasta plaća, Vladinih mjera i doznaka iz inozemstva, što dugoročno vodi u stagnaciju

Kako pokazuju preliminarni podaci koje je državna statistika objavila u utorak, hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u prošloj godini porastao za 2,8 posto, dok je rast BDP-a u četvrtom tromjesečju 2023. godine iznosio 4,3 posto u odnosu na isti kvartal godinu ranije.

Podaci iznad očekivanja

To su bolji podaci od onih koje su neovisni analitičari očekivali. Makroekonomisti Raiffeisena su, primjerice, u četvrtom kvartalu očekivali rast BDP-a od četiri posto, dok su njihove ranije prognoze govorile o gospodarskom rastu u cijeloj 2023. godini od 2,6 posto.

"To je sve više od ranijih očekivanja. Nitko na početku godine nije računao s ovakvim rastom“, objašnjava za Euractiv glavna ekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković-Matijević.

I u komentaru o rastu BDP-a koji su analitičari Raiffeisena objavili u utorak ističe se kako su ostvareni rezultati u prošloj godini bolji od onih koje su ranije očekivali.

U Vladi se hvale svojim mjerama

Podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) pohvalio se i premijer Andrej Plenković, koji kaže da je stopa rasta BDP-a u prošloj godini onakva kakvu su očekivali u Vladi i Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

"Riječ je o drugom najvećem rastu BDP-a u prošloj godini nakon Malte, oni očekuju rast od 6,1 posto. Naš rast od 2,8 posto je pet puta veći od prosjeka EU i europodručja. Europska komisija na razini europodručja i EU očekuje rast od 0,5 posto“, poručio je Plenković u izjavi za medije, pohvalivši se antiinflacijskim mjerama svoje Vlade.

Hrvatska po stupnju razvitka prešla 75 posto prosjeka EU? 

Kazao je i kako je Hrvatska gospodarskim rastom u prošloj godini, po svemu sudeći, prestigla 75 posto prosjeka razvoja EU.

Prema podacima Eurostata, u 2013. godini, što je i prva godina našeg članstva u Uniji, Hrvatska je po stupnju razvoja bila na samo 62 posto Unijina prosjeka.

Podaci eurostatističara za 2022. godinu pokazuju da je hrvatski BDP po stanovniku, iskazan u paritetu kupovne moći, u 2022. godini iznosio 73 posto prosjeka EU. Po tome, iza Hrvatske su u EU bile samo Grčka (68 posto prosjeka razvijenosti EU), Slovačka (67 posto) i Bugarska (59 posto), dok su neznatno ispred Hrvatske bile Latvija (74 posto prosjeka EU), Rumunjska i Portugal (po 77 posto).

Snažan ekonomski uzlet nakon koronakrize

Prema podacima HNB-a, Hrvatska je, nakon velikog pada BDP-a u koronakrizi od 8,6 posto u 2020. godini, u 2021. ostvarila snažan gospodarski uzlet, iskazan u stopi rasta BDP-a od čak 13,8 posto.

Gospodarska je aktivnost nastavila snažno rasti i u 2022. godini, po stopi od 6,3 posto. Rast je, kako pokazuju podaci DZS-a, nastavljen i u 2023., no dinamika rasta ipak je bila znatno slabija nego u prethodne dvije godine.

Pojednostavljeno rečeno, snažan gospodarski rast posljednjih godina Hrvatsku je nesumnjivo "odlijepio“ sa samoga dna EU statistike, na kojem je, uz Bugarsku, godinama tavorila. No, Hrvatska i dalje spada među najslabije razvijene članice Unije.

Rast u četvrtom tromjesečju najveći u 2023. godini

Prema podacima DZS-a, rast BDP-a u posljednjem lanjskom tromjesečju je 12. kvartal zaredom u kojem hrvatski BDP kontinuirano raste na godišnjoj razini.

U trećem kvartalu prošle godine, rast BDP-a na godišnjoj razini iznosio je 3,0 posto, u drugom tromjesečju rast je iznosio 2,2 posto, a u prvom tromjesečju 1,6 posto, pokazuju podaci državne statistike.

Sa stopom rasta od 4,3 posto u posljednjem lanjskom kvartalu, Hrvatska je bila na prvom mjestu u EU i eurozoni, pokazuju podaci DZS-a i Eurostata. Pritom, međutim, valja naglasiti kako još nisu objavljeni podaci za sve članice.

Stopa rasta BDP-a u posljednjem je lanjskom kvartalu u EU kao cjelini iznosila 0,3 posto, a u eurozoni samo 0,1 posto, pokazuju podaci eurostatističara.

Kvartalni rast od 1,3 posto

Na kvartalnoj razini, odnosno u usporedbi s trećim tromjesečjem, hrvatski je BDP u četvrtom tromjesečju, prema podacima DZS-a, porastao za 1,3 posto.

I taj je podatak najveći među članicama EU i eurozone za koje su Eurostat i DZS objavili podatke. Prema dostupnim podacima, naime, veću stopu rasta BDP-a na kvartalnoj je razini među članicama EU imala samo Danska, dva posto, pokazuju podaci koje je objavio DZS.

Osobna potrošnja i investicije glavni generatori rasta  

Podaci DZS-a pokazuju da je glavni generator rasta i u posljednjem lanjskom tromjesečju bila osobna potrošnja koja je u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine porasla za 5,3 posto.

To je ponajprije posljedica nastavka rasta plaća u Hrvatskoj uoči i nakon uvođenja eura. Tako je, prema posljednjim podacima DZS-a, u prosincu 2023. prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 1191 euro, što je za 143 eura ili za 13,6 posto više nego u prosincu 2022. godine, posljednjem mjesecu prije uvođenja eura u našoj zemlji.

No, ekonomisti već dugo upozoravaju kako rast plaća u Hrvatskoj nije rezultat rasta produktivnosti, nego posljedica nedostatka radne snage, budući da se zemlja od ulaska u EU suočava s velikim iseljavanjem, posebno mladih.

Drugi snažan generator rasta BDP-a i u četvrtom su tromjesečju bile investicije, koje su na godišnjoj razini porasle za šest posto. Taj podatak u velikoj mjeri reflektira povlačenje novca iz fondova EU, budući da su u podacima o investicijama ne samo privatne tvrtke, nego i javna poduzeća i javne ustanove.

Izvor: Dusko Jaramaz/PIXSELL/PIXSELL

Sama potrošnja države u četvrtom je tromjesečju na godišnjoj razini porasla za 0,2 posto, pokazuju podaci DZS-a. Ekonomisti, međutim, ističu kako s tim podatkom valja biti oprezan, budući da je javni sektor u Hrvatskoj velik i znatan dio njegovih aktivnosti se iskazuje i na drugim stavkama. Osim toga, neke mjere Vlade nisu ni iskazane u podacima za posljednje lanjsko tromjesečje, nego su se dogodile u trećem kvartalu ili se tek događaju u ovoj godini.

Pad izvoza, ali i uvoza

Zabrinjavaju podaci o padu izvoza i uvoza roba i usluga u posljednjem lanjskom kvartalu. Tako je izvoz roba i usluga u četvrtom tromjesečju potonuo za 4,4 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz pao još i više, za 7,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Upravo ti podaci kod dijela ekonomista pale "crvenu lampicu“, budući da ukazuju na daljnju eroziju Hrvatske na međunarodnim tržištima.

'Dugoročno neodrživ model rasta'

"Svakako je dobro da BDP raste, no problem je struktura tog rasta. Rast BDP-a koji se temelji na javnim ulaganjima i turizmu ne omogućava dugoročni rast. Isto vrijedi i za rast potrošnje kućanstava koja se temelji na poticajima koje daje Vlada i rastu plaća koji nije rezultat jačanja produktivnosti već nedostatka radne snage“, upozorava za Euractiv ekonomski analitičar Damir Novotny.

Dodaje i kako hrvatska ekonomija nije dovoljno izvozno orijentirana, a ni dovoljno konkurentna.

Investicije koje se događaju u Hrvatskoj, a koje se u velikoj mjeri financiraju novcem iz EU fondova, dugoročno ne otvaraju nova i kvalitetnija radna mjesta. Upravo suprotno, okrenutost turizmu i trgovini te gradnji prometne infrastrukture za posljedicu imaju otvaranje manje kvalitetnih radnih mjesta od onih koja su potrebna za održivi gospodarski rast u budućnosti.

'Nedostaju reforme, a to će se vidjeti kada presuši novac iz EU blagajne'

Sve bi to, napominje Novotny, moglo rezultirati potonućem Hrvatske u dugotrajnu stagnaciju nakon što presuši obilna pomoć iz fondova EU.

"Kod nas nema strukturnih reformi i to prijeti dugotrajnom stagnacijom u budućnosti, dok će druge članice EU narednih godina ubrzati rast svojih gospodarstva“, ocjenjuje Novotny.

Rast doznaka iz inozemstva zbog velikog iseljavanja

Slična upozorenja dolaze i iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). I u krovnoj poslodavačkoj udruzi u zemlji kažu da je rast BDP-a u posljednjem lanjskom kvartalu bio iznad očekivanja. Uzroke snažnog rasta osobne potrošnje vide u rastu plaća, ali i u velikim doznakama iz inozemstva, koje su posljedica velikog broja iseljenih, kao i u potrošačkom kreditiranju.

U HUP-u, međutim, upozoravaju na pad robnog izvoza, za što glavnoga krivca vide u stagnaciji ekonomskih aktivnosti u EU. No, ukazuju i na slabljenje konkurentnosti hrvatskih izvoznika.

"Snažna stopa rasta BDP-a kojom se Hrvatska približava standardu prosjeka zemalja EU svakako je odlična vijest, a da bismo je zadržali fokus mora biti na unaprjeđenju kvalitete strukture rasta BDP-a“, odgovorili su iz HUP-a na upit Euractiva.

Predizborni proračun potiče potrošnju kućanstava

Ipak, čini se da nam stagnacija nije izgledna u kratkom roku pa se i u ovoj, a vjerojatno i u sljedećim godinama, može očekivati nastavak gospodarskog rasta, kažu ekonomisti.

Tome će pridonijeti i izborna godina u kojoj vlade u Hrvatskoj obično na sve strane dijele proračunski novac. Dio te priče već vidimo po povećanju koeficijenata, odnosno plaća, u javnom sektoru.

Analitičari očekuju rast BDP-a u ovoj godini od 2,5 do tri posto 

"Osobna potrošnja ostat će pokretač rasta gospodarske aktivnosti i tijekom 2024. godine u kojoj očekujemo rast od 2,5 posto“, poručuju analitičari Raiffeisena u svom komentaru o rastu BDP-a.

Izvor: alimdi / Arterra / imageBROKER / Profimedia

Dodaju kako svoja očekivanja temelje na rastu potrošačkog optimizma u uvjetima jenjavanja inflacijskih pritisaka, solidnih kretanja na tržištu rada i "umjereno pozitivnim očekivanjima“ u turizmu, kao i u nastavku javnih investicija. S druge strane, negativne rizike za svoje prognoze vide u zbivanjima u vanjskom okruženju.

"Uspješnije korištenje europskih sredstava i snažnija potrošnja kućanstava mogli bi gurnuti stopu rasta BDP-a i prema tri posto“, zaključuju u Raiffeisenu.