Podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u trećem tromjesečju prošle godine imala najveći rast cijena nekretnina u EU i eurozoni, no stručnjaci upozoravaju da je promet nekretnina u padu i da je rast cijena već usporio
Dok su cijene stambenih kvadrata u brojnim članicama Europske unije u slobodnom padu, u Hrvatskoj je i tijekom ljeta prošle godine nastavljen rast cijena nekretnina.
Štoviše, upravo je Hrvatska, prema novim podacima eurostatističara, u trećem tromjesečju 2023. bila rekorder po rastu cijena nekretnina u EU.
Divljanje cijena nekretnina u Hrvatskoj nastavljeno i u trećem tromjesečju 2023.
Naime, prema novim podacima koje su objavili Eurostat i Državni zavod za statistiku (DZS), cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj u trećem su lanjskom kvartalu bile za 10,9 posto veće nego u istom razdoblju 2022. godine. To je najveća stopa rasta cijena nekretnina u zoni eura i EU.
Osim Hrvatske, znatan rast cijena stambenih kvadrata u trećem su tromjesečju 2023. imale i dvije članice EU koje nisu u eurozoni - Poljska, 9,3 posto na godišnjoj razini, i Bugarska, 9,2 posto.
Pad cijena nekretnina u EU i eurozoni
U čak deset članica Unije u trećem je tromjesečju zabilježen pad cijena nekretnina u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Cijene su pritom najviše pale u Luksemburgu, za 13,6 posto, te u Njemačkoj, za 10,2 posto, i u Finskoj, za sedam posto.
Na razini EU u cjelini, cijene stambenog prostora u trećem kvartalu pale su za jedan posto na godišnjoj razini. U eurozoni, dio koje je sada i Hrvatska, stambeni su kvadrati u istom razdoblju u prosjeku pojeftinili za 2,1 posto.
Cijene novogradnje u Hrvatskoj porasle za 12 posto, a rabljenih nekretnina gotovo za 11 posto
Podaci koje je objavila državna statistika potvrđuju da cijene stambenih kvadrata u novogradnji tradicionalno rastu brže od cijena rabljenih kuća i stanova.
Tako su cijene četvornog metra novogradnje u trećem tromjesečju u Hrvatskoj porasle za 12,3 posto na godišnjoj razini, dok su cijene kvadrata postojećih stambenih objekata porasle za 10,6 posto.
Nekretnine u Zagrebu poskupile za 12, a na obali za 8 posto
Gledano po regijama, cijene stambenog prostora u Zagrebu u trećem su tromjesečju porasle za 12,1 posto, dok su na Jadranu porasle za 8,2 posto na godišnjoj razini.
U ostatku zemlje stopa rasta bila je i veća, 16,5 posto u usporedbi s trećim kvartalom 2022. godine, ali valja voditi računa o tome da su cijene stambenih kvadrata u tim krajevima znatno niže nego u metropoli ili na obali.
Promet nekretnina se već smanjio
Stručnjaci za nekretnine ističu kako su cijene stambenih kvadrata u prošloj godini nastavile rasti, ali upozoravaju da je u drugom dijelu godine već bio primjetan pad prometa. To će se, kaže Dubravko Ranilović, direktor agencije Kastel i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), s vremenom odraziti i na cijene nekretnina.
"Potrebno je razlikovati cijene nekretnina i promet nekretnina. Cijene su lani nastavile rasti, ali promet se tijekom godine jako usporio i to će se postupno odraziti i na cijene nekretnina, što ćemo vjerojatno vidjeti u ovoj godini“, pojašnjava Ranilović za Euractiv.
Svaki treći kupac nekretnina u Hrvatskoj stranac
Dodaje kako je usporavanje prometa nekretnina posljedica inflacije i rasta kamatnih stopa u eurozoni, kao i recesije u Austriji i Njemačkoj, zemljama iz kojih, uz Italiju, dolazi najviše kupaca nekretnina u Hrvatskoj.
Stranci i inače imaju veliku ulogu na hrvatskom tržištu nekretnina, budući da, ističe Ranilović, čine trećinu svih kupaca. Uglavnom kupuju nekretnine na jadranskoj obali, a njih potom koriste za odmor ili iznajmljivanje.
Interes stranaca za nekretninama u Hrvatskoj prisutan je već dugi niz godina, a povećao se na kraju 2022. i početkom 2023. godine, budući da je Hrvatska 1. siječnja prošle godine pristupila Schengenu i eurozoni.
Cijene nekretnina na obali najveće u Opatiji, Rovinju i Dubrovniku
Na pad prometa nekretnina upozorava i direktor agencije Opereta Boro Vujović. Osim pada potražnje stranih kupaca koji kupuju stambene kvadrate u Hrvatskoj, upozorava da je velik rast cijena nekretnina "zakočio“ i potražnju domaćih kupaca, budući da su stanovi i kuće mnogima postali jednostavno preskupi.
Tako su, kaže, cijene nekretnina u Opatiji odletjele u nebo pa "nije misaona imenica“ da se za kvadrat novogradnje u tom kvarnerskom biseru traži i 10.0000 eura.
Osim Opatije, po cijenama nekretnina na Jadranu vrlo visoko kotiraju i Dubrovnik, u kojem se cijene novogradnje kreću u rasponu od 4000 do 8000 eura, ovisno o lokaciji, kao i Rovinj, u kojem cijenu od 4000 eura po kvadratu možemo smatrati normalnom. Visoke su i cijene nekretnina u Splitu te duž zapadne obale Istre.
Nekretnine skupe i u Zagrebu
Naravno, cijene se i u istom gradu razlikuju ovisno o tome je li riječ o novogradnji ili o rabljenoj nekretnini, kao i o lokaciji.
U prosjeku, cijena stambenog kvadrata u Zagrebu iznosi između 2700 i 2800 eura, iako ima slučajeva da su cijene stambenih objekata u glavnom gradu i znatno veće, ovisno o lokaciji i kvaliteti gradnje, ističe Vujović.
'Doći će do korekcije traženih cijena, ali ne i realiziranih cijena'
Unatoč padu prometa nekretnina u Hrvatskoj, naš sugovornik ne očekuje veći pad cijena stambenih kvadrata.
"Ne očekujem daljnji rast, ali ni neki dramatičan pad. Vjerojatno će doći do korekcije traženih cijena, ali ne i realiziranih. Sve će ovisiti o lokaciji nekretnine i kvaliteti gradnje“, zaključuje Vujović.
Inače, razlika između tražene i realizirane cijene obično se kreće u rasponu od pet do 20 posto.
Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj usporio već sredinom 2023. godine
Dodajmo ovome kako i podaci Eurostata pokazuju da je već sredinom prošle godine došlo do usporavanja rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj, iako je taj rast i dalje velik.
Naime, cijene nekretnina u našoj zemlji u trećem su kvartalu prošle godine porasle, kako smo već rekli, za 10,9 posto na godišnjoj razini. To je manje nego u drugom tromjesečju, kada je prosječan rast cijena nekretnina iznosio 13,7 posto.
Usporavanje rasta cijena još je izraženije na kvartalnoj razini. Tako su cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj u trećem tromjesečju porasle za samo 0,3 posto u odnosu na drugi kvartal, dok je njihov kvartalni rast u trećem tromjesečju iznosio 3,5 posto.