Zahvaljujući izmjenama u porezu na dohodak, građanima bi trebalo ostati nešto više novca, no pravi problem čeka računovođe jer će morati voditi računa o poreznim stopama zaposlenika koje se razlikuju od jedne do druge lokalne jedinice
Nova, 2024. godina donosi značajne izmjene u sustavu poreza na dohodak u Hrvatskoj koje bi građanima trebale ostaviti nešto više novaca u džepovima.
Pojednostavljeno rečeno, povećava se neoporezivi dio plaće s dosadašnjih 530,90 na 560 eura. Taj osobni odbitak uvećava se, kao i do sada, za svakog uzdržavanog člana obitelji.
Umjesto poreznih stopa na nacionalnoj razini uvedene lokalne porezne stope
No, još značajnija novina uvedena je kod stopa poreza na dohodak koje se od ove godine obračunavaju ovisno o mjestu prebivališta zaposlenika. Naime, po novom, svaki grad i općina u Hrvatskoj sada samostalno odlučuju o visini poreznih stopa kojima oporezuju dohotke stanovnika na svom području, a Zakon o porezu na dohodak sada određuje samo raspone poreznih razreda.
Do sada je o visini poreznih stopa odlučivala središnja država pa smo do kraja prošle godine imali poreznu stopu od 20 posto za manja i prosječna primanja zaposlenih te od 30 posto za najveće plaće. Od 1. siječnja, međutim, porezna stopa ovisi o gradu ili općini u kojoj zaposlenik živi, što znači da se može prilično razlikovati na samo nekoliko kilometara razdaljine, ovisno o prijavljenom prebivalištu.
Ukinut prirez
Istodobno, početkom ove godine ukinut je prirez kojeg su gradovi i općine obračunavali na iznos poreza na dohodak. Mnoge jedinice lokalne samouprave nikada nisu ni uvele prirez pa kroz odluku o poreznim stopama neće morati voditi računa o tome kako da pokriju nedostatak tog prihoda.
No, mnogim jedinicama lokalne samouprave prirez je bio značajan prihod u gradskim ili općinskim blagajnama. To se posebno odnosi na Grad Zagreb, koji je do kraja prošle godine obračunavao najveću zakonski dopuštenu stopu prireza od 18 posto.
Stoga su mnoge jedinice lokalne samouprave koje su ranije obračunavale prirez morale razmišljati o tome kako će nadoknaditi manjak prihoda koji će im nastati u proračunima u ovoj godini i tako nastalu proračunsku rupu pokušati zakrpati ili povećanjem stopa poreza na dohodak ili povećanjem nekih drugih lokalnih prihoda. Naravno, uvijek im ostaje i mogućnost smanjenja potrošnje.
Razmrvljena Hrvatska
Gradovi i općine su do kraja prošle godine morali odlučiti o visini poreznih stopa za građane koji žive na njihovom području. Najveći dio njih to je i učinio, a za one rijetke koje nisu donijele odluku o tome, na snazi su, po slovu zakona, ostale dosadašnje stope poreza na dohodak od 20 i 30 posto.
Ovdje valja podsjetiti da se Hrvatska dijeli na 128 gradova i 428 općina. Pritom Zagreb ima status i grada i županije, što mu daje i nešto veća prava u lokalnoj poreznoj politici.
Najveći porez na dohodak plaćat će Zagrepčani
Prema podacima koje je objavila Porezna uprava, najvišu stopu poreza na dohodak u Hrvatskoj od ove će godine plaćati upravo stanovnici Zagreba.
Naime, odlukom gradskih vlasti, dohoci Zagrepčana od 1. siječnja se oporezuju po nižoj stopi od 23,60 posto, dok viša stopa iznosi 35,40 posto. Pritom se viša porezna stopa odnosi na mjesečna primanja zaposlenih od 4200 eura naviše, kako je i propisano zakonom.
Odluku o primjeni najviših zakonski dopuštenih poreznih stopa u sustavu poreza na dohodak gradski su oci Zagreba pravdali ukidanjem prireza i potrebom financiranja gradske uprave i gradskih projekata.
Gradovi u okolici Zagreba imaju znatno niže porezne stope
Problem bi, međutim, mogao iskrsnuti već u tome da su porezne stope na području okolnih gradova, svega 15 ili 20 kilometara udaljenih od Zagreba, utvrđene u znatno manjem iznosu.
Tako su stope poreza na dohodak u Velikoj Gorici ostale 20 i 30 posto, dok su u Svetoj Nedelji i Samoboru čak i smanjene, pa u Svetoj Nedelji sada iznose 18 i 28 posto, a u Samoboru 18 i 27 posto, pokazuju podaci Porezne uprave.
Čeka li nas prijavljivanje fiktivnih prebivališta?
Takav bi porezni rašomon, kako su ga nazvali porezni stručnjaci, mogao izazvati lavinu fiktivnog prijavljivanja prebivališta stanovnika Zagreba u tim gradovima. Posebno ako na području okolnih gradova i općina posjeduju neku nekretninu, o čemu je Euractiv već pisao.
Među gradovima koji su se odlučili za visoke porezne stope je i Sisak, grad koji je od Zagreba udaljen 70-ak kilometara, no u kojem je razina plaća znatno manja od one u metropoli.
Veliki porezi na rad i u Sisku
Prema podacima koje je objavila Porezna uprava, stope poreza na dohodak u Sisku od 1. siječnja iznose 23 i 34 posto, odnosno tek su za nijansu manje od zagrebačkih.
I Sisak se, inače, odlučio gotovo za najviše porezne stope koje mu dopušta zakon. Naime, za gradove s više od 30.000 stanovnika, niža porezna stopa utvrđena je u rasponu od 15 do 23 posto, a viša u rasponu od 25 do 34,50 posto.
U Splitu, Rijeci i Osijeku manji porezi nego u Zagrebu
Za razliku od Zagreba, ostali veliki gradovi, oni s više od 100.000 stanovnika, ipak nisu posegli za maksimalnim stopama poreza na dohodak koje im dopušta zakon.
Tako je Split uveo porezne stope od 21,50 i 32,25 posto, a Rijeka od 22,40 i 33,60 posto. U Osijeku su porezne stope ostale kakve su bile i do sada, odnosno 20 i 30 posto, pokazuju podaci Porezne uprave.
U Dubrovniku i Zadru porezne stope ostaju iste, u Puli i Varaždinu se povećavaju
Od ostalih značajnijih gradova u zemlji, većina ih je zadržala dosadašnje stope poreza na dohodak od 20 i 30 posto. U tu kategoriju među većim, dosad nespomenutim regionalnim središtima, ulaze Dubrovnik, Šibenik, Zadar, Slavonski Brod, Vinkovci i Vukovar.
Dio srednje velikih gradova, međutim, odlučio se za povećanje jedne ili čak obje stope poreza na dohodak. Tako, po novom, stope poreza na dohodak u Varaždinu iznose 22 i 33 posto, u Puli 21 i 31 posto, a u Karlovcu 20 i 33 posto.
Gospić, mali grad za velike poreze
Šampion po stopama poreza na dohodak među manjim regionalnim gradskim centrima u Hrvatskoj je Gospić, čije su vlasti odlučile da će porezne stope na području tog grada iznositi 22,40 i 33,50 posto.
To su ujedno i najveće dopuštene stope poreza na dohodak za gradove s manje od 30.000 stanovnika.
Najmanji porezi među većim regionalnim centrima u Bjelovaru
Suprotan primjer među regionalnim središtima pruža nam Bjelovar.
Stope poreza na dohodak u tom gradu od 1. siječnja iznose 18 i 28 posto pa je Bjelovar tako postao srednje veliki grad s najmanjim nametima na plaće u Hrvatskoj.
Vodnjan uveo najveće poreze na dohodak u Istri
Među malim gradovima koji su se odlučili za maksimalne porezne stope koje im dopušta zakon vrijedi spomenuti Vodnjan, u kojem od nove godine stope poreza na dohodak iznose 22,40 i 33,60 posto. Stanovnici Vodnjana time, kako pokazuju podaci Porezne uprave, postaju i porezno najopterećeniji stanovnici Istre.
Porezne stope povećao je i Knin pa one od ove godine iznose 22 i 33 posto.
S druge strane, među manjim gradovima vrijedi istaknuti Krapinu i Požegu, u kojima stope poreza na dohodak ostaju kakve su bile i do sada, odnosno 20 i 30 posto, pokazuju podaci Porezne uprave.
I pojedine općine povećale stope poreza na dohodak
Kada je riječ o općinama, one dohodak po zakonu mogu oporezivati nižom stopom od 15 do 22 posto i višom stopom od 25 do 33 posto.
Prema podacima Porezne uprave, općine koje su uvele najveće porezne stope su Breznica u Varaždinskoj županiji, zatim Brinje u Ličko-senjskoj i Čepin u Osječko-baranjskoj županiji. U tim su se općinama odlučili za porezne stope od 22 i 33 posto.
Imamo i općine s porezom na dohodak od samo 15 posto
S druge strane, općine Baška u Primorsko-goranskoj, Kapela u Bjelovarsko-bilogorskoj, Molve u Koprivničko-križevačkoj i Stari Jankovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, od nove godine najmanje oporezuju zaposlene koji žive na njihovom području.
Naime, prema podacima Porezne uprave, stope poreza na dohodak u tim općinama od 1. siječnja iznose 15 i 25 posto.
Dio općina neće dublje posegnuti u džepove građana
Kao pozitivne primjere lokalnih jedinica koje su odlučile da neće dublje posezati u džepove građana u odnosu na raniju praksu, nekadašnja ministrica uprave i znanstvenica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović navodi i općine Kostrena, Omišalj i Malinska-Dubašnica na otoku Krku, u Primorsko-goranskoj županiji. Te su općine, ističe Jurlina Alibegović u EIZ komentaru, zadržale postojeću nižu stopu poreza na dohodak od 20 posto, što je manje od one koju im dopušta zakon.
U kategoriju općina koje su se odlučile za najmanje stope poreza na dohodak ubraja i Punat na otoku Krku i Molve u Podravini.
"Načelnici i općinska vijeća za donošenje tih odluka imaju opravdanje jer se općinski proračuni pune zahvaljujući drugim prihodima od bogatih nalazišta zemnog plina ili boravka turista. Porezni obveznici poreza na dohodak u obje općine nisu bili obveznici prireza“, ocjenjuje Jurlina Alibegović.
Dodaje i kako većina ostalih općina nije povećavala dosadašnje porezne stope od 20 i 30 posto, bez obzira na to jesu li ranije imale prirez ili nisu.
"Posebno bih navela općine Kapela (15 posto), Stari Jankovci (15 posto), Veliko Trojstvo (17,5 posto), Severin (18 posto) i Vrhovine (18 posto), koje su u grupi lokalnih jedinica s najnižim indeksom razvijenosti, a koje su uvele niže stope poreza na dohodak od postojeće (20 posto)“, ističe Jurlina Alibegović u komentaru u publikaciji Ekonomskog instituta.
Veliki gradovi će samo dijelom kompenzirati ukidanje prireza
Ističe i da su se Rijeka i Split, iako su veliki gradovi, odlučili za manje stope poreza na dohodak od onih koje im dopušta zakon, čime će samo dijelom kompenzirati prihode koje su ranije ostvarivali od prireza. Slično je postupio i Osijek.
Jurlina Alibegović podsjeća i da je porezna politika važna za lokalnu politiku. Pritom valja voditi računa o tome da nas u sljedećoj, 2025. godini, čekaju lokalni izbori.
Hoće li porezi biti jedna od tema na lokalnim izborima sljedeće godine?
"Smanjivanje poreznog opterećenja je važno i za općinske načelnike i gradonačelnike koji prikupljenim poreznim i drugim prihodima trebaju financirati brojna obećanja dana svojim biračima, odnosno građanima u vrijeme izbora. Oni bi sigurno željeli zadržati naklonost biračkog tijela manjim porezima, a u isto vrijeme s manje ostvarenih poreznih prihoda nikako ne mogu ispuniti dana obećanja i realizirati prekobrojne obećane projekte (od centara za zbrinjavanje komunalnog otpada i dječjih vrtića pa sve do nogometnih igrališta i bazena). Općinski načelnici i gradonačelnici su se kod predlaganja novih stopa poreza na dohodak našli u neizbježnoj dilemi opteretiti obveznike po maksimalnoj zakonskoj stopi, po najnižoj mogućoj stopi ili negdje između, kako bi se u potpunosti, neznatno ii tek djelomično kompenzirali prihodi od gubitka prireza“, naglašava Jurlina Alibegović.
Ocjenjuje, međutim, kako ukidanje prireza nije u potpunosti dovelo do pojednostavljenja sustava oporezivanja dohodaka u zemlji. Štoviše, službenicima koji obračunavaju plaće zadalo je prilično glavobolje jer sada moraju voditi računa i o tome kakve su porezne stope u gradovima i općinama u kojima žive njihovi zaposlenici.
"Početak oporezivanja dohotka primjenom novih stopa donio je novosti za porezne obveznike, od kojih se neki vesele tek neznatnom povećanju neto dohotka, ali i tešku glavobolju osobama u računovodstvima tvrtki i ustanova koje obračunavaju plaće i javna davanja zaposlenima. Za sagledavanje pozitivnih ili negativnih rezultata zakonskih promjena u općinskim i gradskim proračunima treba pričekati sljedeću fiskalnu godinu, kada će nas Ministarstvo financija obavijestiti o izvršenju lokalnih proračuna“, zaključuje Jurlina Alibegović u komentaru.