Veleposlanici država članica nisu uspjeli naći zajednički jezik o dogovoru o tzv. platformskim radnicima, što se u briselskim krugovima doživljava kao težak udarac španjolskom predsjedništvu Vijeća EU.
Privremeni dogovor o regulaciji platformskih radnika, ili tzv. gig ekonomije, postignut prošlog tjedna na početku pregovora između Europske komisije, španjolskog predsjedništva Vijeća, i zastupnika u Europskom parlamentu, nije dobio naklonost većine u Odboru stalnih predstavnika država članica (COREPER) u petak, 22. prosinca.
Odustalo se čak i od formalnog glasanja o tekstu zakona, jer je postalo jasno kako nema većine koja bi podržala prijedlog. Prema informacijama koje doznaje Euractiv, Baltičke zemlje, Češka, Francuska, Mađarska i Italija službeno su odbacile sporazum.
Po sistemu usvajanja kvalificiranom većinom, predmet se usvaja na Vijeću kada najmanje 55 posto država članica glasuje za njega - a pritom ga moraju podržavati članice s najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU.
U sadašnjim okolnostima države članice koje su za donošenje sporatuma predstavljaju samo oko 47 posto stanovništva EU. Kako doznaje Euractiv, Njemačka - koja se dosad suzdržavala od zauzimanja službenog stajališta zbog neslaganja unutar vladajuće njemačke koalicijske borbe - ni u petak se nije izjasnila.
Neuspjeh usvajanja sporazuma predstavlja težak udarac za španjolsko predsjedništvo, koje je odvažno odlučilo ući u završne trijaloške pregovore bez prethodnog odobrenja COREPER-a, kao što je inače uobičajeno. To znači kako je izglasavanje u petak bilo ključno.
Nekoliko sudionika pregovora potvrdilo je da će se trijaloški pregovori nastaviti pod belgijskim predsjedništvom, od 1. siječnja 2024.
Teška pravna pretpostavka
Uredba o tzv. platformskom radu želi regulirati rad za digitalne platforme kao što su Deliveroo ili Uber, i ugovorni status njihovih radnika na temelju njihovog tretmana i radnih uvjeta.
Uredba se od svojeg prvog uvođenja u prosincu 2021. suočila sa značajnim poteškoćama i zastojima. Vijeće EU i Europski parlament nisu se nikako mogli složiti oko strukture i funkcioniranja novog pravnog mehanizma, nazvanog "pravna pretpostavka zaposlenja," na kojemu se temelji regulacija takvih servisa.
Taj pravni okvir bi mogao samozaposlene radnike koji rade za digitalne platformama rekategorizirati, da zakonski postanu zaposlenici s punim radnim vremenom, ovisno o prirodi njihovog radnog odnosa s digitalnim platformama.
Međutim, način na koji se aktivira taj mehanizam, pitanje tko ga uopće može pokrenuti, kao i načini pravnog osporavanja kategorizacije ključne su točke koje su dovele do velikih neslaganja, što je naposljetku i dovelo do propasti privremenog sporazuma.
Po prvom prijedlogu Komisije "pravna pretpostavka zaposlenja" bi se mogla aktivirati ako se ispune dva od pet navedenih kriterija koji upućuju na odnos u kojemu je platforma poslodavac radniku. Europsko vijeće je onda odlučilo povisiti taj prag na tri od sedam kriterija - dok je prvotno stajalište Parlamenta bilo da se kriteriji trebaju ukloniti i da se zapravo treba baviti utvrđivanjem "stvarnih uvjeta rada."
Sporazum koji je na kraju proizašao iz trijaloga predvidio je zadržavanje kriterija koje je izvjestiteljica parlamenta Elisabetta Gualmini (S&D) nazvala "indikatori." Ako su ispunjena dva od pet indikatora, relevantna nacionalna tijela i pravosudna tijela imaju pravo aktivirati "pravnu pretpostavku zaposlenja" - i time na radnike primjenjivati prava iz zakona o radu.
Francuska predvodi protivnike zakona
Međutim, ta ideja nije prošla.
Francuska, koja već godinama kritizira takav oblik uredbe, bila je prva zemlja koja se javno usprotivila sporazumu, tvrdeći kako tekst koji definira te nove "indikatore" i sniženje praga za pokretanje pravnog mehanizma "previše odstzupaju od verzije Vijeća."
Francuski ministar rada Olivier Dussopt rekao je u srijedu francuskim senatorima kako se ne može složiti s privremenim sporazumom. Za razliku od drugih država članica EU, Francuska ima jedinstven pristup platformskom radu. Istovremeno se zalaže za princip samozapošljavanja - ali pritom traži veća radnička prava i jači "socijalni dijalog" između radnika i platformi.
Češka, Baltičke države i Mađarska također su prošlog tjedna, iza zatvorenih vrata, jasno rekla kako smatraju da je privremeni sporazum problematičan, vidi se iz zapisnika sastanka veleposlanika kojeg je na uvod dobio Euractiv.
Kako ići dalje?
Vremena da se postigne dogovor je sve manje, prije nego što Parlament završi sa zasjedanjem i počne izborna kampanja za europske izbore u lipnju 2024.
Današnji ishod pokazuje da je gotovo nemoguće da Vijeće pristane na dogovor o nečemu što se bitno razlikuje od njegove verzije zakona. Države članice mogle bi sad iznova dogovarati svoj prijedlog, i dogovoriti novo zajedničko stajalište početkom 2024. - no zasad nije izgledno da bi se ono moglo bitno razlikovati od onoga što je već na stolu.
Sa stajališta parlamenta, izvjestiteljica Elisabetta Gualmini nalazi se u teškoj situaciji. Već se znatno distancirala od službenog položaja parlamenta u posljednjih nekoliko tjedana – i prevrnula je neka od pera svojih najbližih saveznika, odnosno ljevičarske i zelenske političke skupine.
Međutim, ako poduzme dodatne korake ka verziji Vijeća, vjerojatno će i dalje osigurati većinu glasova s ostalim centrističkim i desničarskim političkim snagama.
Pitanje je li to u skladu s njezinom osobnom politikom. Međutim, takvi potezi mogu vrlo dobro odrediti hoće li se direktiva o radu na platformama ikada donijeti.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Member states deal heavy blow to platform work deal)