Na sastanku veleposlanika EU u srijedu 31. svibnja razgovarat će se o kompromisnom tekstu zakona o platformskim radnicima kojim se pokušava premostiti jaz između dvije skupine članica koje su oštro podijeljene po tom pitanju
Cilj sastanja je da se najnovjim tekstom, kojeg je na uvid dobio Euractiv, pokuša postići kompromis među državama članicama prije ministarskog sastanka sredinom lipnja.
Ovo je već četvrti pokušaj Švedske da se usuglasi kompromisno rješenje, nakon više mjeseci političke pat-pozicije na razini radnih skupina i veleposlanika. Još u prosincu, prijedlog tadašnjeg češkog predsjedništva Vijeća EU nije prošao na ministarskoj razini.
Brojni prijepori
Zakon je teško donijeti jer postoji cijeli niz prijepora oko primjenjivosti tzv. pravne pretpostavke zaposlenja - pravila po kojima se zakonski pretpostavlja da je neki rad zapravo radni odnos - kao i o iznimkama kakve bi EU direktiva u konačnici dopuštala.
Sastanak Odbora stalnih predstavnika EU (COREPER) u Bruxellesu prošlog tjedna jasno je pokazao podijeljenost u stajalištima: "Četrnaest delegacija još uvijek kaže da neće moći podržati kompromisni tekst Predsjedništva, jer smatraju da su za to potrebne neke dodatne prilagodbe", stoji u tekstu od 27. svibnja.
Članice potpuno podijeljene
Euractiv doznaje da zemlje koje traže tekst s većom zaštitom za radnike, poput Španjolske, Belgije, Luksemburga i Nizozemske, nisu htjele pristati na derogacijske klauzule koje bi, prema njihovom mišljenju, poništile bilo kakav efekt uvođenja pravne pretpostavke.
S druge strane, liberalnije zemlje poput Francuske i Poljske također su odbile tekst predstavljen prošlog tjedna i zatražile su da se široko definirana derogacijska klauzula, koja je u prosincu bila premještena u dodatak teksta nakon prigovora "zaštitničke" skupine zemalja, sad opet vrati u "operativni dio" teksta.
Po toj klauzuli, za platforme čiji rad je već usklađen s pravnim obvezama ili kolektivnim ugovorima ne može se temeljem toga smatrati da ispunjavanju kriterije za pravnu pretpostavku.
Treća skupina, u kojoj su istočnoeuropske i baltičke zemlje, poput Mađarske, Latvije i Litve, traže da se postavi viši prag za aktiviranje pravne pretpostavke. Po trenutnoj verziji teksta, za aktiviranje pretpostavke potrebno je da je zadovoljeno tri od ukupno sedam kriterija. U izvornom prijedlogu Komisije tražilo se dva od pet.
Berlin i dalje šuti
Što se tiče Njemačke, ona i dalje šuti i nije službeno zauzela stav o tom zakonu, i to zbog podjela unutar vladajuće koalicije.
Španjolska, snažna zagovornica zaštitne i široko definirane pravne pretpostavke, također će biti pod lupom u srijedu, jer ta zemlja ima izbore 23. srpnja, gdje postoji mogućnost da lijevo orijentiranu vladajuću koaliciju zamijeni bloku desnog centra, s nešto liberalnijim stavom o toj temi.
No, ova podjela između veće zaštite i većeg liberalizma "znak je da je [Prijedlog kompromisa Predsjedništva] već dobro uravnotežen", navodi se u dokumentu.
Jačanje uloge postojećih propisa
Novi kompromisni tekst dodaje nove formulacije u članak koji govori pravnoj pretpostavci, kako bi pojasnio "da pravna pretpostavka u svakom slučaju ne smije dovesti do smanjenja zaštite koju već platformskim radnicma pružaju pravni sustavi trenutno na snazi u državama članicama".
Takva formulacija omogućava zemljama koje već imaju povoljnije pravne mehanizme od onoga što propisuje Direktiva da se na njih i dalje oslanjaju.
Nadalje, švedsko predsjedništvo je dodalo i novi tekst u kojem se pojašnjava da pravna pretpostavka ne utječe na "diskreciju sudova i nacionalnih vlasti da utvrđuju postojanje radnog odnosa" onako kako je propisano lokalnim zakonom i kolektivnim ugovorima.
Uvjeti poslovanja
Švedska je dodala i daljnje pojašnjenje prirode uvjeta i odredbi (T&C) pojedinih online platformi.
Po trenutnoj odredbi pravne pretpostavke, kaže se da se nadzor njihovih T&C pravila vrši "ili na temelju primjenjivosti uvjeta i odredbi ili na temelju prakse".
No, posljednja verzija direktive sad jasno navodi da su relevantne "samo one stavke uvjeta i odredbi koje je jednostrano odredila sama digitalna platforma" pri razmatranju ispunjavaju li se kriteriji za pravnu pretpostavku radnog odnosa.
Drugim riječima, gledale bi se samo one T&C odredbe na koje sami radnici nemaju nikakvu mogućnost utjecaja. Novi uvodni dio direktive dodaje da sam naziv i oblik tih uvjeta i odredbi poslovanja, te pitanje li do njih došlo pregovorima između socijalnih partnera, sami po sebi nisu presudan faktor.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Sweden gives platform work directive final push in hope of EU Council deal)
