Time se Hrvatska u cijelosti integrira u prometni sustav Europske unije, ocijenio je premijer Andrej Plenković
Hrvatska je nakon dogovora Europskog parlamenta i Europskog vijeća o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) pozicionirana na dva dodatna koridora: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, objavio je u utorak na X-u premijer Andrej Plenković.
U ponedjeljak navečer EP i Vijeće su postigli dogovor o Uredbi o TENT-T kako bi potaknuli provedbu najznačajnijih projekata vezanih uz željezničku mrežu, ceste, kopnene plovne puteve i luke do 2030.
Baltik - Jadran i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran
"Dogovorom o Uredbi TEN-T Hrvatska je pozicionirana na dva dodatna koridora: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan . Istočni Mediteran. Time Hrvatsku u cijelosti integriramo u prometni sustav EU ", napisao je Plenković na X-u.
Prema njegovim riječima, Hrvatska se izborila da Uredbom TEN-T bude obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže, dok će se Rijeka će se nalaziti na tri koridora.
Preduvjet za daljnja ulaganja u prometnu infrastrukturu
"Uvršteno je novih 450 km željezničkih pruga, 430 km cesta, osam novih luka i pet novih urbanih čvorova, čime Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi. Položaj na četiri prometna koridora EU-a stvara preduvjete za daljnja ulaganja i razvoj infrastrukture u Hrvatskoj", objavio je Plenković.
Među trenutnim TEN-T projektima su Rail Baltica, čime se spajaju Helsinki i Varšava, tunel na prijevoju Brenner, koji povezuje Austriju i Italiju, te brza željeznička linija Lisabon - Madrid.
'Povijesni sporazum za EU'
Povjerenica Europske komisije Adina Valean u ponedjeljak je izjavila da se radi o "povijesnom sporazumu za EU".
"Europi treba prometna mreža koja će riješiti problem mobilnosti, važnog kako za građane tako i kompanije, prometna mreža koja je održiva i otporna i koja gradi mostove s našim susjedima, posebice s Ukrajinom, Moldavijom i Zapadnim Balkanom", rekla je Valea.
Temelj prometne politike EU
Transeuropska prometna mreža temelj je prometne politike EU i ključna je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Tim učinkovitijim postupcima ubrzat će se njezin razvoj i osigurati jednostavnija i održivija mobilnost za ljude i poduzeća diljem Europe.
Mreža TEN-T ima dvoslojnu strukturu koja se sastoji od sveobuhvatne mreže kojom se osigurava povezivost svih regija EU i osnovne mreže koja se sastoji od onih elemenata sveobuhvatne mreže koji imaju najveću stratešku važnost za EU.
Osnovnu mrežu trebalo bi završiti do 2030., a sveobuhvatnu mrežu do 2050.