Hrvatski prošek se u ponedjeljak u Europskom parlamentu približio još jedan korak prema priznanju statusu zaštićenog europskog proizvoda pod svojim izvornim imenom.
To se dogodilo unatoč "protivljenju brojnih talijanskih eurozastupnika koji smatraju da naziv 'prošek' šteti prodaji talijanskog pjenušavog vina 'prosecca'," izvijestila je hrvatska državna novinska agencija Hina.
Odbor Parlamenta za poljoprivredu i ruralni razvoj prihvatio je u ponedjeljak navečer prijedlog Uredbe o geografskim oznakama koji definira uvjete zaštite proizvoda sličnih imena, tj. homonima, s 39 glasova i 7 protiv.
Završni prijedlog Uredbe o kojoj ovisi hoće li se prošek moći stavljati na tržište pod tim imenom prethodno su u trijalogu usuglasili Komisija, Vijeće i Parlament, a nakon glasanja u odboru o njemu će se još izjasniti svi zastupnici na nekoj od idućih plenarnih sjednica. Odluke izglasane na odborima Parlamenta čvrstom većinom u pravilu se usvajaju i na plenarnim sjednicama, te bi Europska komisija trebala imati otvoren put da, poput drugih autohtonih europskih proizvoda, zaštiti i prošek.
Suprotno talijanskim najavama, prijedlog nove uredbe je jasno naznačio da se homonimi mogu zaštititi pod uvjetom da postoji "jasna razlika u dugotrajnoj lokalnoj upotrebi proizvoda" te da potrošači nisu dovedeni u zabludu oko pravog identiteta proizvoda. Talijanski prijedlog da se zabrani zaštita svih proizvoda koji i najmanje "sugeriraju da se radi o nekom drugom proizvodu," dakle, nije prihvaćen, ističu iz ureda hrvatskog eurozastupnika Tonina Picule, zamjenskog člana u Odboru za poljoprivredu.
Prošek i prosecco
U dugogodišnjem sporu Italije i Hrvatske oko naziva hrvatskog slatkog, desertnog, vina koji traje još od procesa pristupanja Hrvatske u EU, talijanski proizvođači prosecca oštro su se protivili upotrebi naziva "prošek" tvrdeći u nekim slučajevima i da je prošek "jeftina kopija" kvalitetnijeg i marketinški puno uspješnijeg prosecca - iako je riječ o dva različita proizvoda. Prošek je slatko, desertno, vino dok je prosecco pjenušavo, suho, vino.
U posljednjim raspravama talijanskih zastupnika tijekom procesa usuglašavanja uredbe najčešće se pak mogao čuti argument da naziv prošek "zbunjuje potrošače" zbog sličnosti s proseccom, te da ga stoga Europska unija ne treba dopustiti.
Talijanski zastupnici su pri tome insistirali na kriterijima zaštite oznaka geografskog porijekla u slučajevima sličnih naziva, koji bi gotovo onemogućili registraciju naziva prošek kao zaštićenog europskog proizvoda.
Konačna verzija članka 30 prijedloga Uredbe, koja se tiče talijansko-hrvatskog spora, nije međutim bitnije izmijenjena u odnosu na staru, što dakle ostavlja mogućnost Komisiji da donese odluku o zaštiti tradicionalnog, slatkog, vina istočne jadranske obale pod izvornim nazivom.
Kao što je po staroj Uredbi prošek morao dokazati da postoje jasne razlike između dva proizvoda, da su uvjeti lokalne proizvodnje i konzumacije različiti, te da prosječni europski potrošač neće biti doveden u zabludu, tako će morati i po novoj.
Herojska borba za prošek
Nakon glasanja, eurozastupnik Picula, koji je aktivno radio na zaštiti naziva prošek u Parlamentu i u drugim institucijama EU, ocijenio je da "nije iznenađujuće da su pregovori između tri institucije rezultirali razumnim i balansiranim prijedlogom."
"Žalim što talijanski kolege kontinuirano i nepotrebno podižu tenzije te zatežu hrvatsko-talijanske odnose za potrebe domaće talijanske politike, čak i u situaciji u kojoj mnogi talijanski proizvođači priznaju da prošek ne vide kao konkurenciju. Razlike između hrvatskog prošeka i talijanskog prosecca nisu jasne, možda, samo onima koji pretjerano konzumiraju jedan, drugi ili oba proizvoda," rekao je Picula, u pokušaju duhovitosti.
"Argumente u korist prošeka smo davno definirali, te ih moramo kontinuirano i hladne glave ponavljati, upravo suprotno talijanskom pristupu. Još ranije sam pisao Komisiji, razgovarao s Povjerenikom Wojciechowskim, istupao u hrvatskim i talijanskim medijima, te organizirao slijepo testiranje prošeka i prosecca na zagrebačkom Cvjetnom trgu. To su aktivnosti koje moramo nastaviti, zajedno s našim vinarima čiju višestoljetnu tradiciju i proizvodnju štitimo," poručuje Picula.
U polemikama koje su se vodile u Europskom parlamentu oko zaštite naziva prošek uključivali su se i drugi hrvatski eurozastupnici. Hrvatski europarlamentarci, poput IDS-ovog Valtera Flege (Renew) su u raspravama ukazivali na očite razlike između ta dva vina, te da povijest prošeka dokazuje kako nije riječ o pokušaju iskorištavanja talijanskog naziva prosecco. Ladislav Ilčić iz Suverenista (ECR) i HDZ-ov Tomislav Sokol (EPP) ukazivali su na "višestoljetnu povijest prošeka" na kojoj počiva pravni legitimitet zahtjeva za zaštitu prošeka.