Razloga pada Hrvatske na globalnoj ljestvici digitalne konkurentnosti je više, a glavni se mogu tražiti u demografiji i nedovoljnoj pripremljenosti za digitalnu revoluciju, kao i u slabom korištenju umjetne inteligencije
Hrvatska je u ovoj godini pala za jedno mjesto na ljestvici digitalne konkurentnosti i sada se nalazi na 44. mjestu u svijetu, pokazuje nova globalna ljestvica digitalne konkurentnosti, koju tradicionalno objavljuje IMD iz Lausanne u Švicarskoj.
Ljestvica rangira 64 promatrane zemlje, analizirajući njihovu sposobnost za digitalnu transformaciju.
SAD 'najdigitalnija nacija'
Stoga se najbolja gospodarstva na ljestvici i mogu smatrati "digitalnim nacijama“, odnosno zemljama koje omogućuju puno usvajanje digitalnih tehnologija, s posebnim naglaskom na umjetnu inteligenciju. Napore na digitalizaciji provode vlade, ali i kompanije, kao i pojedinci.
Na prvo mjesto u svijetu po digitalnoj konkurentnosti ove se godine vratio SAD, "smijenivši“ s te pozicije dosadašnjeg lidera, Dansku.
U IMD-u i Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), koja je partner IMD-a u našoj zemlji, ističu da se najveće svjetsko gospodarstvo na prvu poziciju u digitalnoj konkurentnosti vratilo zahvaljujući ulaganjima u znanje, tehnologije i spremnost za buduće izazove.
Nizozemska po digitalizaciji prva u EU i Europi
Na drugom mjestu je Nizozemska, koja je napredovala za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Nizozemska je time postala "najdigitaliziranija“ članica Europske unije.
Treće mjesto drži Singapur, koji je u odnosu na prošlu godinu napredovao za jedno mjesto. Bogata država-grad u jugoistočnoj Aziji predvodnica je u mnogočemu, a sada je i na prvom mjestu po digitalnoj konkurentnosti na azijskom kontinentu.
Danska skliznula na četvrto mjesto u svijetu
Na četvrtom mjestu u svijetu i drugom u Europi i EU je dosadašnji lider - Danska, pokazuju podaci IMD-a. U Lausannei ističu kako je Danska pala na četvrto mjesto uglavnom zbog manje spremnosti za buduće izazove i zbog tehnoloških čimbenika.
Peto mjesto i dalje drži Švicarska. No, ta je zemlja zato lider u faktoru znanja, ističu u IMD-u.
Šesto mjesto po digitalnoj konkurentnosti u svijetu drži Južna Koreja, koja je u odnosu na prošlo istraživanje napredovala za dva mjesta.
Dobro plasirane i Švedska i Finska
Na sedmom i osmom mjestu nalaze se dvije skandinavske države - Švedska i Finska. No, Švedska je u odnosu na prošlogodišnje istraživanje na globalnoj ljestvici potonula za čak četiri mjesta, a Finska za jedno.
Unatoč tome, i Švedska i Finska spadaju u rang najdigitaliziranijih država Europe i EU. U Europi su, naime, na četvrtom i petom mjestu, a u EU na trećoj i četvrtoj poziciji, pokazuju podaci IMD-ova istraživanja.
Među top 10 u svijetu i Tajvan i Hong Kong
Na devetom je mjestu globalne ljestvice digitalne konkurentnosti ove godine Tajvan, odnosno "Republika Kina“, kako vlasti u Taipeiju službeno zovu svoju zemlju. U odnosu na prošlu godinu, Tajvan je na ljestvici napredovao za dva mjesta.
Top 10 najdigitaliziranijih zemalja i teritorija svijeta zaključuje Hong Kong, posebna upravna regija Kine. Hong Kong je ove godine zauzeo 10. mjestu u svijetu, što je jedno mjesto manje nego prošle godine.
Među novim članicama najbolje plasirane Estonija i Češka
Među novim članicama EU najbolje je po digitalizaciji plasirana Estonija, koja je ove godine na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti zauzela 18. mjesto, preskočivši dva mjesta u odnosu na prošlu godinu.
Dobar plasman među novim članicama Unije ima i Češka, koja je ove godine na 24. mjestu, a u godinu dana je skočila za čak devet mjesta, pokazuju podaci IMD-a.
Dobro je plasirana i Litva, koja je ove godine zauzela 28. mjesto, što je, međutim, pad za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu.
Slovenija 37. u svijetu po digitalnoj konkurentnosti
Slovenija i dalje drži 37. mjesto na globalnoj ljestvici, dok je Poljska skočila na 39. mjesto.
Latvija je na 40. mjestu u svijetu po digitalnoj konkurentnosti.
Od novih članica EU, iza Hrvatske jedno Slovačka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska
Tek potom dolazi Hrvatska koja je, kako smo već rekli, tek na 44. mjestu u svijetu po spremnosti za digitalnu revoluciju.
Među novim članicama EU, iza nas su jedino Slovačka, koja je na 46. mjestu, i Mađarska, koja zauzima 47. mjesto, te Rumunjska, koja je na 48. mjestu, i Bugarska, koja je ove godine zauzela 55. mjesto, pokazuju podaci IMD-a.
Hrvatska nespremna za digitalnu revoluciju
Čini se da se glavni razlog pada Hrvatske na ljestvici može tražiti u segmentu (ne)spremnosti za buduće izazove. U tom smo segmentu, naime, pri samom dnu globalne ljestvice, i to kod javno-privatnih partnerstava na 61. mjestu, kod stavova prema globalizaciji na 59. mjestu, a po transferu znanja na 58. mjestu.
Drugim riječima, Hrvatska, kako je to već u više navrata dijagnosticirano, muku muči s privlačenjem talenata koji bi joj omogućili napredak na globalnoj ljestvici digitalne konkurentnosti.
Inače, po kriteriju znanja, Hrvatska je ove godine zauzela 40. mjesto na globalnoj ljestvici, po čimbeniku tehnologije plasirana je na 42. mjestu, dok je po spremnosti za buduće izazove na 50. mjestu, što je dva mjesta manje nego prošle godine.
Minus nam je i nedostatak međunarodnog iskustva, po čemu smo tek na 59. mjestu u svijetu. Taj pokazatelj je samo još jedan dokaz u prilog tvrdnji da su hrvatske tvrtke uglavnom okrenute malom domaćem tržištu te da je samo mali dio njih okrenut izvozu roba i usluga i nastupima na znatno konkurentnijim stranim tržištima.
Utjehu nam može pružiti jedino dobra ocjena kod kriterija udjela žena istraživača, po čemu smo zauzeli deveto mjesto u svijetu.
"Svi ovi podaci, objedinjeni, doveli su do pada položaja Hrvatske s 43. na 44. mjesto na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2023. godinu“, upozorava se u priopćenju IMD-a i HUP-a.
'Potrebno dublje promišljanje'
"Ovogodišnji pad za jedno mjesto na IMD-ovoj svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti potiče nas na dublje promišljanje o strategijama koje trebamo implementirati kako bismo unaprijedili svoj digitalni ekosustav, potakli inovacije te ojačali konkurentske pozicije naše zemlje“, ocijenio je Ivan Mišetić, v. d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK).
Dodao je kako je potreban daljnji razvoj digitalne infrastrukture, zatim poticanje istraživanja i razvoja, kao i iskorak u korištenju umjetne inteligencije. Neophodan je i daljnji razvoj digitalnog poduzetništva, kao i jačanje suradnje među dionicima u digitalnoj revoluciji.
"IMD-ovo izvješće o digitalnoj konkurentnosti trebalo bi biti značajan dokument gospodarske diplomacije jer znamo da strani investitori, bilo privatni, bilo institucionalni, vrlo detaljno proučavaju ovakve analize prije nego odluče gdje će investirati. Iako za samu poziciju Hrvatske IMD ističe da dosta negativno utječu demografija, cijene energije i uvođenje nepredviđenog poreza na dobit sektorima koji nisu to trebali snositi, postoji i cijeli set indikatora u kojima smo dobri ili pokazujemo veliki potencijal rasta“, zaključio je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT udruge.
Velike europske zemlje u padu, Italija samo stepenicu iznad Hrvatske
Na kraju, valja spomenuti i plasman velikih država na globalnoj ljestvici digitalne konkurentnosti.
Među velikim državama u Europi, jedino je Turska zabilježila rast na ljestvici u odnosu na prošlu godinu i to samo za jedno mjesto, što ju je svrstalo tek na 53. mjesto u svijetu, daleko iza Hrvatske.
Sve ostale velike europske zemlje pale su u odnosu na prošlu godinu. Tako je Velika Britanija potonula za četiri mjesta i sada se nalazi na 20. mjestu u svijetu.
Njemačka je također pala za četiri mjesta i sada je na 23. mjestu u svijetu. Francuska je pala za pet mjesta i sada zauzima 27. mjesto na globalnoj ljestvici.
U padu su i Španjolska i Italija. Španjolska je u odnosu na prošlu godinu pala za tri mjesta i sada je na 31. mjestu u svijetu. Italija je pala za četiri mjesta i ove godine zauzima tek 43. mjesto po digitalizaciji u svijetu, po čemu je samo stepenicu iznad Hrvatske.
Na ljestvici pale i Kina i Indija te Japan
Od zemalja iz ostatka svijeta, Kanada je pala za jedno mjesto, ali i dalje je na vrlo visokom 11. mjestu u svijetu. Australija je pala za dva mjesta, no drži također visoko 16. mjesto.
I Kina je pala, i to za dva mjesta, ali i dalje je među top 20 zemalja, odnosno na 19. mjestu u svijetu.
Pad za tri mjesta zabilježio je Japan i sada se nalazi na 32. mjestu u svijetu.
I Indija je pala u odnosu na prošlu godinu i to za pet mjesta te je sada na 49. mjestu u svijetu.
Rast Saudijske Arabije i Meksika
S druge strane, Saudijska Arabija je zabilježila skok od pet mjesta na globalnoj ljestvici digitalne konkurentnosti i ove je godine zauzela 30. mjesto u svijetu.
I Meksiko je zabilježio rast, iako samo za jedno mjesto, pa se sada po digitalnoj konkurentnosti nalazi na 54. mjestu u svijetu, pokazuju podaci IMD-a.