Prvo izvješće o napretku u postizanju ciljeva Digitalnog desetljeća objavljeno je u srijedu, a ključni zaključci otkrivaju goleme nedostatke u pokrivenosti Europe 5G mrežom i pitanju upotrebe umjetne inteligencije u tvrtkama

"Digitalno desetljeće" je europski okvir koji nudi smjernice za sve vezano za digitalne tehnologije, kojemu je proklamirana svrha osigurati da svi aspekti tehnologija i inovacija "rade u korist ljudi".

Teškoće u digitalnom napretku Europe

Izvješće od srijede, prvo u nizu koje bi se trebalo objavljivati svake godine, glavni je element kojim se uočavaju teškoće u digitalnom napretku Europe.

"Put prema ostvarenju ciljeva Digitalnog desetljeća još je dug. Sada je vrijeme da se poduzmu sve potrebne mjere kako bi se premostio jaz i osiguralo da se do 2030. postigne potpuna digitalna tranzicija i da pritom nitko ne bude zapostavlje", rekla je Věra Jourová, potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost.

Međutim, nedostaci dosadašnjeg napretka kod nekih su izazvali zabrinutost. Među njima je i bugarska zastupnica u Parlamentu Eva Maydell, koja je napisala društvenim mrežama kako su brojke u izvješću "zabrinjavajuće" te kako "hitno moramo raditi na konkurentnosti EU" i "nastaviti promicati politiku koja potiče inovacije".

Brzi internet za sve

Jedan od ključnih nedostataka je sporo uvođenje 5G mreža.

Prema ciljevima za 2030. sva naseljena područja u Europi trebala bi biti pokrivena 5G mrežom, a svako europsko kućanstvo trebalo bi imati pristup internetu velike brzine.

Iako izvješće pokazuje da čak 81 posto stanovnika EU ima pristup 5G tehnologiji, taj je postotak znatno niži u ruralnim područjima (51 posto). Istovremeno, a mreže optičkih kabela potrebne za pružanje brzu vezu dostupne su za samo nešto više od polovice svih Europljana.

Osim toga, postoje i problemi s kvalitetom 5G u nekim područjima u kojima je dostupan.

Potrebno najmanje 200 milijardi eura za pokrivenost brzim internetom

Prema izračunu Komisije potrebno bi bilo uložiti najmanje 200 milijardi eura za potpunu pokrivenost brzim internetom, kao i širenje 5G tehnologije u naseljenim područjima.

Lobističke skupine koje zastupaju interese najvećih europskih telekomunikacijskih kompanija tvrde kako operateri trebaju uložiti "nesavladive iznose" kako bi se nosili s "eksponencijalnim rastom prometa", tvrdi CCIA Europe, sektorsko udruženje europske kompjuterske i komunikacijske industrije.

Međutim, udruga europskih telekoma ETNO ne slaže se s tim tvrdnjama. Njihova direktorica Lise Fuhr rekla je za Euractiv kako "pozdravljaju izvješće, u kojem se jasno prepoznaje manjak ulaganja u razvoj mreža u Europi i kako će biti potrebne nove mjere kako bi se svim građanima donijeli 5G i optika".

Čipovi i digitalizacija poduzeća

Osim telekomunikacija, EU također želi i udvostručiti svoj udio u svjetskoj proizvodnji čipova do 2030. godine, sa sadašnjih 10 posto globalnog tržišta na 20 posto.

U rujnu je stupio na snagu Europski zakon o čipovima (ECA) koji bi trebao biti ključan dio tih nastojanja, jer nudi zakonsku podlogu za razvoj ekosustava za proizvodnju čipova, i za jačanje otpornosti lanaca opskrbe. No, kako bi se ti ciljevi dodatno unaprijedili, države članice trebale bi imati i svoje nacionalne politike i investicije u proizvodnju poluvodiča.

Što se tiče upotrebe umjetne inteligencije (AI), u izvješću se tvrdi da se raširenost primjene AI jako razlikuje među državama članicama - dok u Danskoj čak 24 posto kompanija koristi u poslovanju neki oblik umjetne inteligencije, u Rumunjskoj je to samo jedan posto.

Znatne razlike vidljive su i u postavljanju optičkih mreža, pri čemu samo 19 posto njemačkog stanovništva ima pristup optici.

Žele udvostručiti broj 'jednoroga'

Komisija također želi udvostručiti broj "jednoroga", startup kompanija čija se vrijednost prije izlaska na burzu procjenjuje na više od milijardu eura.

Osim toga, 90 posto malih i srednje velikih europskih kompanija trebalo bi dosegnuti "osnovnu razinu" digitalnog intenziteta. Riječ je o kriteriju koji mjeri upotrebu različitih digitalnih tehnologija na razini kompanija.

Komisija se nada da će do 2030. najmanje 75 posto europskih kompanija koristiti usluge cloud computinga, obradom velike količine podataka (big data) ili umjetnom inteligencijom. Kad se sve napredne digitalne tehnologije uzmu u obzir, u prosjeku ih primjenjuje tek osam posto kompanija.

U izvješću se dodaje da je nekoliko država članica spremno u potpunosti digitalizirati javne usluge i zdravstvene evidencije, kao i distribuciju elektroničkih osobnih iskaznica (eID). Belgija, primjerice, ima natprosječne rezultate u pogledu digitalizacije zdravstvenih kartona.

Vještine

EU također želi za 80 posto povećati stopu korištenja digitalnih vještina kod ljudi starih od 16 do 74 godine, te dosegnuti oko 20 milijuna ICT stručnjaka do 2030.

Prema trenutačnom scenariju, broj takvih stručnjaka u EU-u bit će blizu 12 milijuna do 2030. Komisija stoga poziva države članice da prošire programe obuke stručnjaka za ICT.

Nakon ovog izvješća, države članice EU podnijet će svoje nacionalne planove do 9. listopada, a zatim će krenuti trostrani razgovori između Vijeća, Parlamenta, i uprave Digitalnog desetljeća.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU Digital Decade report shows gaps in digitalisation plans)