Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u studenom je iznosila 4,7 posto, najmanje još od listopada 2021. godine, pokazuju podaci DZS-a, no dinamika rasta cijena i dalje je znatno veća nego u gotovo svim drugim članicama eurozone
I u studenom je nastavljen trend usporavanja rasta maloprodajnih cijena u Hrvatskoj.
Naime, kako pokazuju preliminarni podaci koje je u četvrtak objavila državna statistika, Hrvatska je u studenom zabilježila stopu inflacije na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, od 4,7 posto.
Treći mjesec zaredom u kojem usporava rast cijena
To je najniža stopa inflacije u Hrvatskoj još od listopada 2021. godine, kada su cijene na malo u prosjeku porasle za 3,8 posto na godišnjoj razini.
Uz to, riječ je o trećem mjesecu zaredom u kojem bilježimo smanjenje inflacijskih pritisaka.
O tome govore i podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Nakon cjenovnog skoka u kolovozu ove godine, kada je stopa inflacije dosegnula 7,8 posto, a koju je generirala uglavnom špica turističke sezone, rast maloprodajnih cijena u rujnu je usporio na 6,7 posto na godišnjoj razini, nakon čega je u listopadu zabilježeno novo usporavanje inflacije na 5,8 posto na godišnjoj razini. Stoga je stopa inflacije od 4,7 posto u studenom novo značajno usporavanje dinamike rasta cijena.
Jenjavanje inflacijskih pritisaka pokazuju i podaci o mjesečnoj stopi inflacije, odnosno o kretanju cijena u odnosu na prethodni mjesec. Prema podacima DZS-a, cijene na malo u Hrvatskoj u studenom su bile za 0,2 posto manje nego u listopadu.
I dalje značajno poskupljenje hrane
Kao i prethodnih mjeseci, glavni generator inflacije ostaju cijene hrane. Naime, kako pokazuju podaci DZS-a, cijene hrane, pića i duhanskih proizvoda u studenom su bile za 7,4 posto veće nego u studenom prošle godine.
Znatan rast, iako sporiji nego ranije, imale su i cijene usluga, koje su u studenom bile za 6,9 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu.
S druge strane, cijene energenata na godišnjoj su se razini smanjile za 3,4 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Plenković se hvali antiinflacijskim mjerama Vlade
Podacima o usporavanju inflacije u studenom pohvalio se i premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u četvrtak.
Ocijenio je kako Hrvatska posljednjih dana dobiva "zaista dobre ekonomske vijesti“, podsjetivši na podatke o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju od 2,8 posto u usporedbi s istim lanjskim kvartalom. To je, podsjetio je Plenković, prema dosad objavljenim podacima, najviša stopa gospodarskog rasta u Europskoj uniji u trećem tromjesečju ove godine.
Što se inflacije tiče, premijer je ocijenio da smo u studenom imali najnižu stopu inflacije u protekle dvije godine.
"Na to su zasigurno utjecale i mjere iz petog Vladinog paketa pomoći građanima i tvrtkama“, naglasio je Plenković.
U HNB-u strahuju od geopolitičkih rizika
I u komentaru Hrvatske narodne banke (HNB) ukazuje se na usporavanje dinamike rasta cijena hrane, kao i na pad cijena energenata. Ipak, u središnjoj banci upozoravaju na rizike koje nosi aktualna geopolitička situacija u svijetu.
"Porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku početkom listopada bio je kratkotrajan, a cijene sirove nafte su proteklih tjedana postupno padale. Međutim, moguće povećanje tih cijena zbog geopolitičkih napetosti i dalje predstavlja znatan rizik za kretanje inflacije u budućnosti“, upozoravaju u HNB-u.
Ističu i kako se temeljna inflacija, koja isključuje promjenjive cijene energije i hrane, u studenom smanjila na 6,8 posto, dok je u listopadu iznosila 7,5 posto. No, napominju u HNB-u, temeljna inflacija i dalje je visoka, i to ponajprije zbog i dalje prisutnog rasta cijena usluga, na što je utjecao i rast plaća u Hrvatskoj.
U HNB-u očekuju da će stopa inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 8,8 posto. To je manje nego u prošloj godini, u kojoj smo imali stopu inflacije od 10,7 posto.
U sljedećoj godini u središnjoj banci očekuju inflaciju od 4,7 posto.
"Geopolitičke napetosti i dalje bi mogle uzrokovati znatne poremećaje u opskrbi energentima i drugim sirovinama na svjetskom tržištu te porast njihovih cijena. Nadalje, nepovoljni vremenski uvjeti dodatni su čimbenik koji bi mogao potaknuti neočekivani porast cijena prehrambenih proizvoda te voća i povrća“, napominju u HNB-u.
Makroekonomisti zabrinuti zbog visoke temeljne inflacije
Slična upozorenja dolaze i od makroekonomista Raiffeisena, koji u svom komentaru o inflaciji također upozoravaju na "ustrajnost temeljne inflacije“.
"Iako očekujemo da će se trend smanjivanja godišnje stope inflacije te pad percepcije inflacije i inflacijskih očekivanja nastaviti i u posljednjem mjesecu 2023., rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini zadržavat će se na relativno visokoj razini. Za cijelu 2023. očekujemo prosječnu godišnju stopu rasta potrošačkih cijena od osam posto, dok bi u europodručju isti pokazatelj trebao iznositi 5,6 posto. Dezinflacijski proces trebao bi se nastaviti i tijekom 2024., kada očekujemo spuštanje prosječne stope rasta na 3,3 posto u Hrvatskoj te 3,1 posto u europodručju“, ističu makroekonomisti Raiffeisena.
Veća inflacija jedino u Slovačkoj
No, unatoč nastavku usporavanja inflacije u studenom, Hrvatska i dalje nema razloga za slavlje. O tome svjedoče i podaci eurostatističara.
Naime, podaci koje je Eurostat objavio u četvrtak pokazuju da i dalje imamo drugu najveću inflaciju u zoni eura, kao i da cijene na malo u Hrvatskoj nastavljaju rastu znatno brže od prosjeka eurozone.
Prema podacima Eurostata, koji za izračun inflacije koristi nešto drukčiji harmonizirani indeks potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu među članicama EU, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u studenom je iznosila 5,5 posto. Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s listopadom, dinamika rasta cijena usporila je za 0,4 posto.
Za razliku od harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, kojeg koristi Eurostata, u DZS-u za izračun inflacije koriste indeks potrošačkih cijena. Taj se pokazatelj smatra boljim za prikaz inflacijskih kretanja na nacionalnoj razini.
I podaci Eurostata pokazuju usporavanje inflacije u Hrvatskoj u posljednja tri mjeseca. Tako je, nakon inflacijskog skoka u kolovozu, kada su cijene na malo u Hrvatskoj, prema metodologiji Eurostata, porasle za 8,4 posto, godišnja stopa inflacije u rujnu iznosila 7,4 posto, a u listopadu 6,7 posto. Stoga stopa inflacije od 5,5 posto u studenom predstavlja znatno usporavanje inflacijske dinamike.
Međutim, zabrinjava podatak da i dalje samo Slovačka među 20 članica eurozone ima veću inflaciju od Hrvatske. Naime, cijene na malo u Slovačkoj u studenom su porasle za 6,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, pokazuju podaci eurostatističara.
Inflacija u Hrvatskoj dvostruko veća od prosjeka eurozone
Također, Hrvatska bi se trebala zabrinuti zbog stope inflacije koja je dvostruko veća od inflacije na razini cijele eurozone.
Cijene na malo u zoni eura u studenom su, prema prvim procjenama Eurostata, porasle za 2,4 posto na godišnjoj razini, dok su na mjesečnoj razini pale za 0,5 posto.
I u eurozoni u cjelini prisutan je trend usporavanja rasta cijena. Tako je godišnja stopa inflacije u listopadu iznosila 2,9 posto, u rujnu 4,3 posto, a u kolovozu 5,2 posto, pokazuju podaci eurostatističara.
Kao i u Hrvatskoj, i u eurozoni u cjelini su glavni inflacijski okidač cijene hrane. Tako su cijene hrane, pića i duhana u zoni eura u studenom porasle za 6,9 posto na godišnjoj razini, dok su cijene usluga skočile za četiri posto. S druge strane, cijene energenata u studenom su pale za čak 11,5 posto u odnosu na studeni prošle godine.
Po stopi inflacije, Hrvatskoj najsličnije Austrija i Slovenija
Gledano po članicama zone eura, osim Slovačke i Hrvatske, razmjerno visoku inflaciju u studenom su imale i Austrija, 4,9 posto na godišnjoj razini, kao i Slovenija, 4,5 posto.
Među velikim članicama, najveću inflaciju i u studenom je imala Francuska, 3,8 posto na godišnjoj razini.
Slijedi Njemačka, u kojoj je stopa inflacije u studenom iznosila 2,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
Najmanju inflaciju među velikim igračima imala je Italija, samo 0,7 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata.
Najmanje problema s inflacijom u eurozoni ima Belgija
Najslabiji pritisak na rast cijena u studenom među članicama zone eura imala je Belgija, u kojoj je zabilježen nastavak pada opće razine cijena, odnosno deflacije, drugi mjesec zaredom. Tako su potrošačke cijene u Belgiji u studenom bile za 0,7 posto manje nego u studenom prošle godine.
U listopadu, cijene na malo u Belgiji pale su za 1,7 posto na godišnjoj razini.
Vrlo malu stopu inflacije u studenom je imala i Finska, samo 0,8 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata.